Francuska se suočava s razdobljem duboke političke neizvjesnosti nakon što su zastupnici glasovali za svrgavanje premijera Michela Barniera i njegove vlade.
Jedna od vodećih evropskih država riskira ulazak u novu godinu bez vlade ili budžeta nakon što je protivljenje Barnierovim fiskalnim planovima za 2025., čiji je cilj smanjenje francuskog deficita, dovelo do sinopćnjeg glasanja o nepovjerenju.
Pa šta bi francuski predsjednik Emmanuel Macron sljedeće mogao učiniti?
Navodi se da bi Macron mogao imenovati novog premijera vrlo brzo, prema izvorima iz njegovog tabora.
Jedan je izvor rekao novinskoj agenciji Reuters da on želi imenovati premijera prije ceremonije ponovnog otvaranja katedrale Notre-Dame u subotu, kojoj bi trebao prisustvovati novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump.
Međutim, svaki novi premijer suočit će se s istim izazovima kao Barnier u dobivanju prijedloga zakona, uključujući budžeta za 2025., o kojem će izjasniti podijeljeni parlament.
A ne može biti novih parlamentarnih izbora prije jula.
Najjasniji put da Macron može imenovati novog premijera koji je u stanju sastaviti vladu i usvojiti proračun prije kraja godine bio bi da popusti budžetskim zahtjevima krajnje desnice.
Međutim, to bi značilo odustajanje od nastojanja da se smanji ogromni proračunski deficit Francuske.
Macron bi mogao zatražiti od Barniera i njegovih ministara da ostanu u svojstvu privremene službe kako bi obavljali svakodnevne poslove.
To bi mu kupilo vrijeme da pronađe premijera koji bi mogao privući dovoljno međustranačke podrške za donošenje zakona.
Privremena vlada mogla bi predložiti hitne zakone koji bi prekoračili ograničenja potrošnje i porezne odredbe od 2024.
Alternativno, mogao bi se pozvati na posebne ovlasti da donese nacrt budžeta za 2025. dekretom, međutim, pravnici kažu da je to siva zona.
To bi također izazvalo daljnja politička previranja.
Opasnost za Macrona je da njegovi protivnici glasaju protiv jednog premijera za drugim. Njegovi suparnici kažu da je jedini smislen način da se okonča politička kriza predsjednikova ostavka.
Međutim, Macron je insistirao na tome da će služiti ostatak svog mandata do 2027. godine dok čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen tvrdi da pritisak na predsjednika Emmanuela Macrona raste nakon što su zastupnici izglasali nepovjerenje premijeru Barnieru.
Le Pen kaže da ne traži Macronovu ostavku.
Ona kaže da krajnja desnica ima neke zahtjeve za podršku Barnierovoj zamjeni, ali će dopustiti sljedećem premijeru da radi svoj posao.
Inače, Nacionalna skupština Francuske se sastoji od tri velika bloka – centrističkih saveznika predsjednika Emmanuela Macrona, ljevičarske koalicije Novi narodni front i krajnje desnog Nacionalnog skupa.
Ljevičari i desnica, koji su inicirali smjenu Barnierove vlade, imaju nadmoćnu većinu, više od 330 od ukupno 574 zastupnika.
