Evropa se vojno ujedinjuje u strahu od ruskog napada i američke indiferentnosti: nakon uspostave zajedničke zaštite zračnog prostora iznad Baltičkog mora u sklopu NATO-ove misije Baltic Air Policing, Poljska predlaže zajedničku pomorsku kontrolu.
Povod je posljednji incident: presijecanje dva važna komunikacijska kabla u Baltičkom moru 17. i 18. novembra, koje je njemački ministar odbrane Boris Pistorius otvoreno nazvao sabotažom.
Optički kablovi presječeni su dok je kineski teretni brod plovio uz njih. Zapadni obavještajni dužnosnici ne smatraju da iza sabotaže stoje kineske vlasti, nego ruske obavještajne službe, piše američki The Wall Street Journal.
Poljski premijer Donald Tusk predložio je da zemlje sjevera Europe pokrenu pomorske patrole za zaštitu infrastrukture na Baltiku od potencijalnih ruskih sabotaža, a šef njemačke tajne službe upozorava da bi kontinuirani hibridni rat Moskve protiv Evrope mogao potaknuti NATO da razmotri pozivanje na klauzulu uzajamne odbrane iz članka 5. Saveza.
Prema članku 5., ako je jedna članica NATO-a napadnuta, ostale članice dužne su joj pomoći. Šef BND-a Bruno Kahl u srijedu je u Berlinu rekao kako očekuje da će Moskva dodatno pojačati hibridno ratovanje, piše britanski The Guardian. Sve veći porast ruskog vojnog potencijala znači da izravni vojni sukob s NATO-om postaje jedna od mogućih opcija za Kremlj, upozorava šef BND-a.
Isti je dan poljski premijer Donald Tusk predložio zajedničke pomorske patrole na Baltiku, uoči sastanka sa šefovima vlada nordijskih i baltičkih država, koji su se okupili 27. novembra da rasprave sigurnosne izazove koje otvara presijecanje dva optička kabela koji povezuju Njemačku i Finsku, kao i Švedsku i Litvaniju.
Pomorski nadzor zajednički bi organizirale sve države koje izlaze na Baltičko more i osjećaju se ugrožene od Rusije, prenosi njemački Der Spiegel. Donald Tusk poziva na uspostavu pomorskih patrola u Baltičkom moru kako bi se suprotstavili ruskoj sabotaži, prenosi Financial Times. Poljski premijer poziva Europu da djeluje protiv prijetnji iz Moskve bez čekanja na podršku iz SAD-a. “Evropa mora postati neovisna. Era straha i neizvjesnosti u odnosu prema Rusiji mora završiti”, poručuje Tusk.
Prekinut je interlink BCS istok-zapad između Švedske i Litvanije, postavljen 1997. godine i dug 218 kilometara, piše Der Spiegel. A nekoliko sati poslije prekinut je protok podataka preko novijeg i s 1173 kilometra znatno dužeg kabla C-Lion1 između Njemačke i Finske. Švedska policija vodi istragu o mogućoj sabotaži. Njemački ministar obrane Boris Pistorius je 19. novembra incident opisao kao sabotažu, dio hibridnog ratovanja. S obzirom na to da su kablovi i cjevovodi detaljno ucrtani na navigacijskim kartama, gotovo je nemoguće da brod slučajno presiječe ne samo jedan nego dva kabela. “Niko ne vjeruje da su ovi kablovi presječeni greškom”, rekao je njemački ministar Pistorius.
Sastanak premijera nordijskih i baltičkih država i Poljske, održan u švedskom Harpsundu, prvi je sastanak šefova nordijsko-baltičkih vlada od 2017. godine. Poljska je sudjelovala prvi put. U zajedničkoj izjavi sudionici naglašavaju da će ojačati zajedničku obranu od “konvencionalnih i hibridnih napada”.
Kao neprijatelja direktno su istaknuli Rusiju. “Radit ćemo zajedno kako bismo ograničili, osporili i suprotstavili se ruskim agresivnim i izrazito sukobljenim akcijama te kako bismo osigurali njezinu punu međunarodnu odgovornost za zločin agresije”, stoji u saopćenju.
Evropa je u stanju pojačane pripravnosti zbog moguće sabotaže ključne infrastrukture nakon niza incidenata, među kojima su oštećeni plinovodi i optički kablovi, paketi-bombe i podmetanje požara širom kontinenta, piše Financial Times. NATO i zapadne tajne službe sumnjiče Rusiju za niz incidenata, od hakerskih napada do podmetanja požara.
U ovom slučaju švedske vlasti istražuju Yi Peng 3, kineski brod za prijevoz rasutog tereta, koji je plovio uz kabele baš kad su presječeni. Sad je usidren u međunarodnim vodama između Danske i Švedske, a u blizini su danski, švedski i njemački brodovi te povremeno i ruski, navodi Financial Times.
Tusk je u srijedu pozvao evropske partnere da se “probude” i odlučnije djeluju protiv Rusije, ne čekajući da prvo Washington donese odluku. “Ne možemo predvidjeti kako će se američka politika razvijati u nadolazećim mjesecima, Evropa mora postati neovisna. Era straha i neizvjesnosti prema Rusiji mora završiti”, rekao je. Poljska koalicijska vlada na čelu s Donaldom Tuskom planira staviti sigurnost i obranu u središte svog šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom koje počinje u siječnju. Važno je da je Evropa ujedinjena jer je Rusija tehnološki, financijski i ekonomski patuljak u odnosu na Evropu, istaknuo je Tusk.
Ako je Evropa podijeljena, Rusija je prijetnja svakoj pojedinačnoj državi, upozorava poljski premijer. Prošli je mjesec Poljska naredila zatvaranje ruskog konzulata u Poznanu, više ruskih diplomata optuženo je za planiranje podmetanja požara. Poljski istražitelji također povezuju Rusiju s nedavnim otkrićem paketa-bombi u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, koje su kurirske tvrtke trebale proslijediti u SAD.
Govoreći na konferenciji jednog think tanka, šef BND-a Bruno Kahl rekao je da će ruska vojska vjerojatno biti sposobna napasti NATO do kraja desetljeća. Trenutno nemamo nikakvih naznaka da Rusija namjerava ući u taj rat, dodao je. Kad bi Rusija napala jednog ili nekoliko saveznika u NATO-u, to ne bi učinila da bi zgrabila goleme dijelove zemlje, rekao je Kahl, nego radije da testira crvene linije koje je postavio Zapad s ciljem poraza zapadnog jedinstva i NATO-a kao odbrambenog saveza. Rusi bi postigli svoj cilj ako bi članak 5 ostao bez učinka u slučaju ruskog napada na pojedinu članicu, upozorio je šef BND-a. A da bi to testirali, ne trebaju goleme trupe, dosta je poslati malu postrojbu na Baltik da zaštiti navodno ugroženu rusku manjinu, upozorava Nijemac.
Podmorski kabal koji je povezivao Švedsku i Litvu presječen je 17. novembra, a manje od dvadeset i četiri sata poslije prekinut je i jedini komunikacijski kabal koji povezuje Finsku s Njemačkom. Podatkovni kablovi oštećeni su u švedskim vodama, pa švedske vlasti vode istragu.
U centru istrage je kineski teretni brod Yi Peng 3: istražitelji vjeruju da je oba puta bio na mjestu događaja. Švedske, litavske, finske i njemačke vlasti još nisu javno okrivile kineski brod za sabotažu, ali švedski istražitelji ciljaju na njega. Posada kineskog broda osumnjičena je da je namjerno vukla sidro 100 milja kako bi prerezala baltičke kabele, prenosi WSJ.
Među posadom je i jedan ruski mornar. Brod je trenutno u međunarodnim vodama, okružen ratnim brodovima NATO-a, piše list. Presječeni podvodni optički kablovi nisu važni samo Europi, ključni su za američko-kineski tehnološki rat.
Švedska je i službeno zatražila od Kine da surađuje u istrazi, rekao je u četvrtak švedski premijer Ulf Kristersson. Šveđani bi htjeli da kineski brod prijeđe u njihove vode kako bi imali ovlasti doći u inspekciju, prenosi AP. Brod okružuju vojni brodovi Njemačke, Danske i Švedske. Prema međunarodnom pomorskom pravu, brodovi NATO-a ne mogu prisiliti Yi Peng 3 da uplovi u jednu od njihovih luka.
Istražitelji sumnjaju da je posada kineskog broda za rasuti teret Yi Peng 3, dugog 225 i široko 32 metra, prošle sedmice namjerno presjekla dva ključna podatkovna kabela tako što su plovili dok se brodsko sidro vuklo po dnu Baltičkog mora više od 100 milja. Istražitelji ispituju je li kineskog kapetana nagovorila ruska obavještajna služba da izvrši sabotažu. Brod je, natovaren gnojivom, isplovio iz ruske baltičke luke Ust-Luga 15. novembra. “Iznimno je malo vjerovatno da kapetan ne bi primijetio da je njegov brod bacio sidro i poteže ga za sobom, gubeći brzinu satima i režući kablove na putu”, rekao je viši evropski istražitelj uključen u slučaj.
