Stalna oseka i tok hormona koji vode menstrualni ciklus ne utječu samo na reproduktivnu anatomiju. Oni također preoblikuju mozak, a studija nam je dala uvid u to kako se to događa.
Predvođen neuronaučnicima Elizabeth Rizor i Viktoriyom Babenko s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara, tim istraživača pratio je 30 žena koje imaju menstruaciju tokom ciklusa, detaljno dokumentirajući strukturne promjene koje se događaju u mozgu kako hormonski profili fluktuiraju.
Rezultati, objavljeni u recenziranoj studiji u julu ove godine, sugeriraju da strukturne promjene u mozgu tokom menstruacije možda nisu ograničene na one regije povezane s menstrualnim ciklusom.
“Ovi su rezultati prvi koji izvještavaju o simultanim promjenama u ljudskoj bijeloj tvari u mikrostrukturi bijele tvari i debljini moždane kore koje se podudaraju s hormonskim ritmovima potaknutim menstrualnim ciklusom”, napisali su istraživači, a piše Science Alert.
“Snažni učinci interakcije između mozga i hormona možda nisu ograničeni na klasično poznate regije guste receptore osi hipotalamus-hipofiza-gonada (HPG-os).”
Osobe koje imaju menstruaciju doživjet će oko 450 menstruacija tokom svog života, pa bi bilo lijepo znati različite učinke koje one mogu imati na tijelo.
Međutim, iako je to nešto što se događa polovini svjetske populacije pola života, istraživanja su donekle nedostajala. Ko zna zašto. Totalna misterija. Ozbiljno.
Većina istraživanja o učinku hormona na mozak bila je usmjerena na komunikaciju mozga tijekom kognitivnih zadataka, a ne na same strukture.
“Cikličke fluktuacije u hormonima HPG-osi imaju snažne bihevioralne, strukturalne i funkcionalne učinke djelovanjem na središnji živčani sustav sisavaca”, istaknuli su Rizor, Babenko i njihov tim. “Ipak, vrlo malo se zna o tome kako ove fluktuacije mijenjaju strukturne čvorove i informacijske autoceste ljudskog mozga.”
Utvrđeno je da se mikrostruktura bijele tvari – masna mreža neuronskih vlakana koja prenose informacije između regija sive tvari – mijenja s hormonalnim promjenama, uključujući pubertet, korištenje oralne kontracepcije, hormonsku terapiju koja potvrđuje spol i terapiju estrogenom nakon menopauze.
Kako bismo riješili menstrualni jaz prema našem razumijevanju, tim je napravio MRI skeniranje svojih subjekata tijekom tri menstrualne faze: menstruacije, ovulacije i srednje lutealne faze. U vrijeme svakog od ovih skeniranja, istraživači su sudionicima također mjerili razinu hormona.
Rezultati su pokazali da se, kako hormoni fluktuiraju, mijenjaju i volumeni sive i bijele tvari, kao i volumen cerebrospinalne tekućine.
Konkretno, neposredno prije ovulacije, kada rastu hormoni 17β-estradiol i luteinizirajući hormon, mozgovi sudionica pokazali su promjene bijele tvari što ukazuje na brži prijenos informacija.
Folikulostimulirajući hormon, koji raste prije ovulacije i pomaže stimulirati folikule jajnika, bio je povezan s debljom sivom tvari.
Progesteron, koji raste nakon ovulacije, bio je povezan s povećanjem tkiva i smanjenim volumenom cerebrospinalne tekućine.
Nije poznato što to znači za osobu koja pokreće mozak, ali istraživanje postavlja temelje za buduće studije i možda razumijevanje uzroka neobičnih, ali ozbiljnih mentalnih problema povezanih s menstruacijom.
“Iako trenutno ne izvještavamo o funkcionalnim posljedicama ili korelacijama strukturnih moždanih promjena, naša otkrića mogu imati implikacije na promjene u ponašanju i kogniciji uzrokovane hormonima”, napisali su istraživači.
“Istraživanje odnosa između mozga i hormona preko mreža neophodno je za razumijevanje funkcioniranja ljudskog živčanog sustava na dnevnoj bazi, tijekom hormonskih prijelaznih razdoblja i tokom ljudskog životnog vijeka.”
