Na polju jednog farmera na jugozapadu Engleske, Adam Staples i šest njegovih prijatelja pronašli su blago od više od 2.500 srebrnih novčića koji su ležali u zemlji gotovo 1.000 godina.
Procijenjeni na 4,3 miliona funti (5,6 miliona dolara) i sada namijenjeni muzeju, oni će pomoći u rasvjetljavanju burnog razdoblja nakon Normanskog osvajanja Engleske.
Staples znao je da je pronašao nešto kad je njegov detektor metala počeo emitirati zvuk. A onda još jedan. I još jedan.
Ubrzo je “samo bilo ‘bip bip, bip bip, bip bip,’” rekao je Staples.
“Prvi je bio novčić Vilima Osvajača — vrijedan 1.000 funti, 1.500 funti,” rekao je Staples u utorak u Britanskom muzeju, gdje će blago biti izloženo u novembru. “To je stvarno dobar pronalazak. To je vrsta otkrića godine. A onda smo našli još jedan, (pomislili smo) možda će ih biti pet, možda 10, piše AP.
“A onda je postajalo sve veće i veće,” rekao je — najveći pronalazak u njegovih 30 godina pretraživanja polja i brazdi Britanije kao amaterski tragač.
Blago, otkriveno 2019. i nedavno kupljeno od strane South West Heritage Trusta, sadrži ukupno 2.584 srebrna penija kovana između 1066. i 1068. godine, od kojih neki prikazuju osvajačkog kralja Vilima I, a drugi njegovog poraženog anglosaksonskog prethodnika Harolda II.
Michael Lewis, voditelj Portable Antiquities Scheme — vladinog projekta koji bilježi arheološka otkrića javnosti — rekao je da je to “jedno od najspektakularnijih otkrića” posljednjih godina, posebno zato što “njegova priča još nije u potpunosti razjašnjena.”
Lewis je rekao da će zbirka novčića pomoći u produbljivanju razumijevanja najpoznatijeg datuma u engleskoj historiji: 1066. godine, kada je Vilim, vojvoda Normandije, porazio kralja Harolda u Bitki kod Hastingsa, zamijenivši engleske saksonske monarhe normanskim francuskim vladarima.
“Većina nas je u školi učila o normanskom osvajanju Engleske, vjerovatno zato što je to bio posljednji put da je Engleska uspješno osvojena,” rekao je Lewis. “Ali to je priča zasnovana na određenim mitovima,” kao što je ideja da je bitka bila sukob “Engleza protiv Francuza,” ili “dobrih” Saksonaca protiv “loših” Normana.
U stvarnosti, zaraćene porodice su bile međusobno povezane, a Lewis je rekao da blago “pomaže da se ispriča drugačija priča, ona koja je složenija.”
Iako je invazija označila historijsku podjelu, novčići u zbirci su izvanredno slični, bez obzira da li su kovani prije ili poslije osvajanja. Na jednoj strani prikazana je profilna glava monarha, a na drugoj simbol: složen križ za Vilima, te donekle ironična riječ “pax” — mir — za Harolda.
Amal Khreisheh, kustosica arheologije u South West Heritage Trustu, rekla je da su novčići vjerovatno bili zakopani radi sigurnosti dok su lokalni ustanci izbijali protiv normanske vlasti.
“Znamo da su se ljudi iz Exetera pobunili protiv Vilima 1068. godine i da su Haroldovi sinovi, koji su bili u egzilu u Irskoj, došli i počeli organizirati napade duž rijeke Avon sve do Somerseta,” rekla je. “Tako da su vjerovatno u tom kontekstu novčići bili sakriveni.”
