U hladnim jesenskim danima, kada haraju viroze i prehlade, mnogi od nas posežu za dobro poznatom kutijom ibuprofena, poznatijeg kao brufen. Ovaj lijek, koji se često nalazi u našim kućnim apotekama, postao je gotovo refleksni odgovor na razne bolove i neugodnosti. Ali koliko zapravo znamo o njegovoj sigurnoj uporabi?
Brufen nije samo običan lijek protiv bolova. Pripada porodici nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), što znači da ne samo da ublažava bol, već smanjuje i upale u tijelu. Ovo dvostruko djelovanje čini ga iznimno učinkovitim u borbi protiv glavobolja, zubobolja, menstrualnih bolova pa čak i artritičnih tegoba. Međutim, upravo ta učinkovitost može nas navesti da previdimo potencijalne rizike dugotrajne upotrebe.
Kada govorimo o dozama brufena, važno je shvatiti da više nije uvijek i bolje. Stručnjaci upozoravaju da dnevni unos ne smije biti veći od 3200 miligrama. To možda zvuči puno, ali brzo se zbraja ako često posežemo za ovim lijekom. Zanimljivo je da za dugotrajnu primjenu kardiolozi preporučuju još nižu dnevnu granicu od 2400 miligrama.
Pojedinačne doze također zahtijevaju pažnju. Iako se tablete od 200 i 400 miligrama mogu kupiti u slobodnoj prodaji u ljekarnama, doze od 800 miligrama obično zahtijevaju ljekarski nadzor. To nije bez razloga – veće doze nose veći rizik od nuspojava.
Čak i naizgled bezopasan lijek poput brufena može imati ozbiljne posljedice ako se koristi prekomjerno ili predugo.
Problemi s bubrezima, čir na želucu pa čak i povećani rizik od srčanih problema samo su neki od potencijalnih rizika.
Posebno zabrinjava činjenica da brufen može povisiti krvni pritisak, što je posebno opasno za osobe koje već imaju problema s kardiovaskularnim sistemom.