Zrak sadrži dvadesetak posto kisika i određenu količinu vlage, a to ga čini labilnim u odnosu na temperaturu – što je hladnije, volumen zraka se smanjuje, a što je toplije on se povećava.
Samim time, u gumama punjenim zrakom ovisno o temperaturi gume raste i pada pritisak u gumama što je nepoželjno jer se promjenom pritiska u gumama mijenjaju i karakteristike gume, a onda i vozne karakteristike automobila. Tako zimi, kada automobil stoji, pritisak u gumama padne, no nakon nekoliko kilometara vožnje kada se guma zagrije on poraste.
S druge strane, kada ljeti automobil stoji na suncu guma se može zagrijati i na 60 stepeni čime znatno poraste pritisak u njoj, a kada se automobil počne voziti ona se zbog struje zraka ohladi. Pored toga, u zraku je uvijek određena količina vlage koja se zagrijavanjem gume pretvori u vodenu paru a ona je vrlo štetna za gumu jer joj smanjuje vijek trajanja.
Uz kisik koji je prisutan u zraku, time su stvoreni idealni uvjeti za oksidaciju – najveći neprijatelj materijalu od kojeg je izrađena guma. Kisik napada dugačke lance molekula gume od kojih je izrađena što dovodi do starenja materijala.
Što je veća temperatura oksidacija je brža, udvostručujući se za svakih 10 stepeni. Sve to dovodi do trošenja, oštećenja materijala od kojeg je izrađena noseća struktura, što u dodatni porast pritiska također može dovesti do puknuća gume. Dakle, zrak nije idealan plin za punjenje guma. Mnogo bolja svojstva ima čisti dušik.
Dušik ne ekspandira niti komprimira toliko pod utjecajem temperature, a ne kondenzira sve do 173 stepena Celzija. Zbog toga je u gumi punjenoj dušikom pritisak gotovo uvijek konstantan i ona ima idealna svojstva bilo da je vruće ili hladno, ljeto ili zima.
To je osnovni razlog zašto se dušikom gume pune na trkaćim automobilima kod kojih je ključno da imaju što sličnija vozna svojstva na početku trke kada je guma hladan, ako i usred trke kada je debelo zagrijana, ali i na avionima čije su gume izložene ogromnim silama prilikom slijetanja kada se točak mora zavrtjeti u vrlo kratkom vremenu što u trenutku dodira proizvodi ekstremne temperature.
Uz to, čisti dušik nema gotovo nimalo vlage u sebi, pa ni ne uništava materijal gume uslijed oksidacije.
Osim toga, dušik je inertan plin što znači da ne gori niti može eksplodirati, dok kisik u zraku hrani vatru i potiče eksploziju. Zato vulkanizeri u pravilu preporučuju punjenje guma dušikom što nije ni skupo – obično stoji od 2 do 3 eura po gumi.
Gume punjene dušikom znatno su otpornije na temperaturne promjene pa su stoga i stabilnije u vožnji. Postupak je vrlo jednostavan, ne zahtijeva posebne pripreme i stoji nekoliko eura po gumi.
