Kina je potajno izgradila prvi namjenski brod za prijevoz bespilotnih letjelica na svijetu.
Skriven u brodogradilištu na Yangtzeu, daleko od glavnih brodogradilišta u Šangaju, nosač dronova obavijen je misterijom.
Ovaj nosač znatno se razlikuje od tri nosača zrakoplova koje Kina već koristi. Kako za Naval News objašnjava J. Michael Dahm, suradnik na Institutu za zrakoplovne studije Mitchell, veličina ovog namjenskog plovila otprilike je trećina ukupne duljine i pola širine uobičajenih nosača aviona. Ima uzletno-sletnu stazu i pilotsku palubu dovoljno široku za upravljanje letjelicama ili dronovima s rasponom krila od oko 20 metara, kao što su kineski ekvivalenti američkih dronova Predator.
Mnoge su zemlje najavile planove za izgradnju nosača bespilotnih letjelica, uključujući Peru, Nizozemsku i Iran, ali nitko još službeno to nije učinio. “Ako se potvrdi da je ovo plovilo namijenjeno samo bespilotnim letjelicama, to je stvarno značajno jer bi Kina bila prva zemlja koja je tu zamisao pretvorila u stvarnost. Da bismo odredili njegovu potencijalnu učinkovitost, trebamo prvo znati koje će mogućnosti UAV-a koristiti i kako će se uklopiti u kineske snage”, rekla je za Telegraph Jennifer Parker, bivša mornarička časnica i suradnica pri Australskom nacionalnom sveučilištu.
Prvobitna analiza plovila pokazuje da je riječ o katamaranu s velikim razmakom između trupa i vrlo niskom palubom. Osim toga, čini se da nema tipičan hangar za zrakoplove, što znači da je broj zrakoplova koje može primiti ograničen. S njega je moguće upravljati zrakoplovima s fiksnim krilima, ali ne dopušta zrakoplovima da uzlijeću i slijeću u isto vrijeme.
Brodogradilište Jiangsu Dayang, u kojem je izgrađen nosač dronova, ranije se koristilo za izgradnju bespilotnih brodova Ratne mornarice Narodne oslobodilačke vojske Kine (PLAN). Međutim, iz trenutačno dostupnih informacija nije jasno je li namjenski brod dio službenog programa PLAN-a ili je riječ o nekom komercijalnom projektu.
Ako se potvrdi da je nosač bespilotnih letjelica dio PLAN-a, to će značiti da Peking ima “impresivan apetit za inovacijama, preuzimajući pritom sve razvojne rizike koji dolaze s takvim eksperimentima”, rekao je Euan Graham, analitičar pri Australskom institutu za stratešku politiku.
“Druge bi mornarice mogle učiti na primjeru Kine i to je samo po sebi važan pomak. Dronovi su možda novo lice modernog ratovanja, ali još uvijek ih nekako morate dovesti na bojno polje. A na Pacifiku to uključuje velike udaljenosti i nosi ranjivosti s kojima se već susreću konvencionalni nosači zrakoplova. Čini se da ovaj nosač nema vidljivih hangara niti sustav za brzo usporavanje zrakoplova dok slijeće, što sugerira da bi ga Narodnooslobodilačka vojska Kine mogla smatrati vrednijim rizika od postojećih nosača za zrakoplove s posadom”, dodao je Graham.
Iako nije poznato kojim bi tipom bespilotnih letjelica Kina mogla upravljati s broda, one bi potencijalno mogle biti lansirane za jednosmjerni napad na brodove ili kopnene ciljeve.
“Nije iznenađujuće što PLAN razvija namjenske nosače za prijevoz dronova koji bi mogli obavljati misije bespilotnih letjelica većih razmjera. Namjenske platforme koje nose velik broj bespilotnih letjelica mogle bi se koristiti u napadima zasićenja protiv dobro branjenih meta ili u misijama kao što je nadzor nad širokim područjem”, objasnio je Drew Thompson, bivši dužnosnik američke obrane.
Kina ima najveću svjetsku ratnu mornaricu, s više od 370 ratnih brodova, a nedavno je počela testiranje na moru svog trećeg i najnaprednijeg nosača zrakoplova Fujiana.
