Sada možemo čuti kako jedan od najvećih i najstarijih živih organizama na Zemlji šapuće uz drhtaj miliona listova koji odjekuje njegovim korijenjem.
Šuma sastavljena od jedne kolonije stabla poznatog kao Pando (“širio sam se” na latinskom) ima 47.000 stabljika (sve s istom DNK) koje niču iz zajedničkog korijenskog sistema koji se prostire na 40 hektara Utaha.
Ovdje je ovaj usamljeni mužjak drhtave jasike (Populus tremuloides) postupno prerastao u ogroman organizam težak 6.000 tona, što ga čini najvećim živim organizmom na svijetu u smislu mase.
Nakon vjerovatno 12.000 godina života na Zemlji, ova ogromna biljka, čije se stabljike poput stabla uzdižu do 24 metra, sigurno ima mnogo toga za reći. A snimke objavljene ove godine omogućuju nam da ga ‘čujemo’ kao nikad prije. Snimke možete poslušati OVDJE.
“Otkrića su primamljiva”, rekao je Lance Oditt, osnivač Friends of Pando, kada je projekt predstavljen 2023.
“Iako je započelo kao umjetnost, vidimo ogroman potencijal za korištenje u nauci. Vjetar, pretvoren u vibracije (zvuk) i putujući korijenskim sistemom, također bi mogao otkriti unutrašnji rad Pandovog ogromnog skrivenog hidrauličkog sistema na nedestruktivan način.”
Umjetnik zvuka Jeff Rice eksperimentalno je postavio hidrofon u šupljinu u podnožju grane i spustio ga do korijenja stabla, ne očekujući da će čuti mnogo.
“Hidrofoni ne trebaju samo vodu da rade”, rekao je Rice. “Mogu pokupiti i vibracije s površina poput korijenja, a kad sam stavio slušalice, odmah sam se iznenadio. Nešto se događalo. Čuo se slabašan zvuk.”
Usred grmljavinske oluje taj se zvuk pojačao – uređaj je uhvatio jezivu tihu tutnjavu.
“Ono što čujete, mislim, je zvuk miliona listova u šumi, koji vibrira stablo i prolazi kroz grane, dole u zemlju”, objasnio je Rice kada je svoje snimke predstavio 184. sastanku Acoustical Society of America, kako izvještava The Guardian.
Hidrofon je također uhvatio udarce od lupkanja po grani udaljenoj 90 stopa, iako se taj zvuk nije čuo kroz zrak na toj udaljenosti. Ovo podupire teoriju da je Pandov korijenski sistem međusobno povezan, ali bila bi potrebna odgovarajuća eksperimentalna postavka kako bi se potvrdilo da zvuk nije putovao kroz tlo.
Takvi zajednički korijenski sistemi uobičajeni su u kolonijalnim drhtavim jasikama, ali veličina i starost Panda čine ga jedinstvenim. Dok se jasike mogu razmnožavati putem sjemena, one rijetko rastu iz njih jer je oprašivanje rijetko. Velike jasike obično su samo jednog spola, budući da su klonovi iste jedinke.
Prijatelji Panda pozvali su Ricea kao umjetnika da pokuša bolje razumjeti ovaj čudan, golemi entitet. Oditt se nada da će koristiti zvuk za mapiranje Pandovog klupka korijenja.
“Zvukovi su lijepi i zanimljivi, ali s praktičnog stajališta, prirodni se zvukovi mogu koristiti za dokumentiranje zdravlja okoliša”, rekao je Rice. “Oni su zapis lokalne bioraznolikosti i daju osnovu koja se može mjeriti s promjenama u okolišu.”
Rice je također snimio Pando lišće, koru i okolni ekosistem.
“Prijatelji Panda planiraju upotrijebiti prikupljene podatke kao temelj za dodatne studije o kretanju vode, kako su nizovi grana međusobno povezani, kolonijama insekata i dubini korijena, o svemu tome o čemu danas malo znamo”, rekao je Oditt.
Nažalost, ovo veličanstveno stablo propada, zbog čega su istraživači zabrinuti da su Pandovi dani i sav šumski život na njemu odbrojani. Ljudske aktivnosti, uključujući krčenje i hvatanje grabežljivaca koji smanjuju broj biljojeda, izjedaju ovo drevno biće.
Razlog više da slušate ‘The Trembling Giant’ dok još može podijeliti svoje tajne.
Snimke su predstavljene na 184. sastanku Američkog akustičkog društva.
