Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od 2 posto jer bi američki Fed i druge centralne banke u svijetu mogle zadržati kamatne stope na povišenim nivoima duže nego što se očekivalo.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 2,1 posto, na 82,12 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,8 posto, na 77,72 dolara.
Pad cijena nafte posljedica je bojazni trgovaca da bi američka centralna banka mogla zadržati povišene kamatne stope duže vrijeme nego što se očekivalo jer su novi makroekonomski podaci pokazali da su inflacijski pritisci u SAD i dalje pojačani, a da je tržište rada i dalje snažno.
Zbog toga su splasnuli izgledi za smanjenje kamata Feda u septembru.
Smanjeni su izgledi i za smanjenje kamata u Britaniji, s obzirom da je u aprilu inflacija porasla više nego što se očekivalo. Viši troškovi zaduživanja usporavaju privrednu aktivnost, a time i potražnju za energentima.
S druge strane, podršku cijenama pružile su naznake jačanja potražnje za benzinom u SAD uoči prazničnog vikenda. Dan sjećanja na pale američke vojnike u ponedjeljak označava početak sezone putovanja u SAD.
Potražnja za benzinom dosegnula je prošle sedmice najviši nivo od novembra, objavilo je u srijedu ministarstvo energetike, što je poduprlo cijene nafte jer američki vozači čine otprilike desetinu svjetske naftne potražnje i predstojeća sezona vožnje stub je njezinog oporavka, napisali su u bilješci analitičari ANZ-a.
Pažnja trgovaca se sada usmjerava na sastanak vodećih proizvođača iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i grupe njenih saveznika na kojem bi se trebalo odlučivati o proizvodnji.
OPEC+ trenutno smanjuje isporuke za 2,2 miliona barela dnevno kako bi stabilizirao cijene, a većina analitičara očekuje da će ti proizvodni rezovi biti nastavljeni barem do kraja septembra.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je oko 6, a na američkom tržištu oko 7 posto.
