Epidemija morbila u Federaciji Bosne i Hercegovine se ne smiruje. Od januara ove godine u bolnicama je hospitalizirano više od 500 pacijenata, a zabilježeni su i smrtni slučajevi.
Neke od težih komplikacija ovog virusnog oboljenja, koje je preventabilno MRP vakcinom, su upale uha, pluća i mozga, što može dovesti i do smrtnog ishoda (jedan na 1.000 oboljelih), kazala je doktorica Meliha Hadžović – Čengić, infektolog u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu u kojem je do sada hospitalizirano 296 pacijenata.
“Morbili jesu dječija i vakcinom preventabilna bolest, uglavnom znamo osnovne simptome. Međutim, uvijek imamo rane komplikacije, ali ono što nas infektologe najviše brine su kasne komplikacije, odnosno budućnost. Rane komplikacije su obično u drugoj fazi stadija gdje se najčešće javljaju dijareje sa dehidracijom i visokom temperaturom i najviše tih pacijenata se hospitalizira. Jedna od komplikacija je i upala srednjeg uha (otitis), a u rane komplikacije spadaju i encefalitisi, odnosno upale mozga. Nažalost, trenutno imamo dijete u vrlo teškom stanju s najtežim oblikom upale mozga”, istakla je Hadžović – Čengić.
Navela je da kod upala mozga postoje dva moguća oblika, prvi koji se javlja sedmi ili osmi dan od pojave simptoma i imali su nekoliko takvih slučajeva.
“Recimo, imali smo slučaj djeteta s vrlo teškim oblikom encefalitisa, zbog čega je dijete bilo na kontroliranoj mehaničkoj ventilaciji, ali je sasvim uspješno oporavljeno i izliječeno. Drugi oblik upale mozga koji se može javiti, a koji na sreću nismo imali, jeste kada zbog neurotoksičnosti virusa odmah dolazi do upale mozga, i prije pojave osipa ili drugih simptoma specifičnih za morbile, tzv. parainfektivni. Također, jedna od ranih komplikacija je i upala pluća. Na svu sreću mi smo uglavnom imali blaže upale pluća bez bakterijskih superinfekcija. Koliko god vam se simptomi u akutnoj fazi morbila čine bezazlenim, kada dijete ili odrasla osoba duže od osam – devet dana ima temperaturu do 40 stepeni, dehidrirano je i na to se još razvije upala pluća, tada dolazi do drastičnije kliničke slike nego kod ostalih virusnih upala pluća koje se uglavnom liječe u kućnim uvjetima”, naglasila je Hadžović – Čengić.
Nakon akutne faze i prebolovanih morbila, može se govoriti o dugotrajnim posljedicama. Naime, morbili mogu dugoročno oslabiti imunitet, a najteža posljedica koja se može javiti godinama poslije prebolovanih morbila je subakutni sklerozirajući panencefalitis, obično sa smrtnim ishodom.
“Svi smo mi vrlo svjesni da sve dječije osipne zarazne bolesti, a osobito morbili, toliko narušavaju imunološki sistem i vjerovatno će predmet mnogih studija biti praćenje imunološkog odgovora. Ja često roditeljima, nakon izlaska iz bolnice, kažem da je dijete izliječeno, da smo imali dobar ishod bez obzira na teške komplikacije, ali da je dijete sada kao spužva za infekcije i to je druga faza koja nas brine i koja nam predstoji. I treća najteža komplikacija, ono čega se najviše plašimo, je subakutni sklerozirajući panencefalitis. To je zaista jedno kritično stanje u kliničkoj manifestaciji, javlja se vrlo rijetko, a veća je mogućnost da će se javiti u područjima gdje morbili imaju epidemijski karakter”, pojasnila je Hadžović – Čengić.
Navela je da se obično javlja od sedme od desete godine nakon prebolovanih morbila gdje dolazi do rapidnog progresivnog propadanja, koje počinje s epileptičnim napadima, intelektualnim odnosno kognitivnim propadanjima, gubitkom vida koje ide do sljepila i aposlutno stopostotnim smrtnih ishodom.
“Vjerujte, dovoljan je jedan pacijent u cijeloj karijeri da zapamtite subakutni sklerozirajući panencefalitis. To je nešto čega vas je podsvjesno strah da ne doživite. Nekako se svi vežemo samo za akutnu fazu morbila i generalno infektivnih bolesti koje su epidemijskog karaktera, a vjerujte da infektologe i pedijatre najviše brine šta nakon prebolovanih morbila i s čime ćemo se sve suočavati”, naglasila je Hadžović – Čengić.
Istakla je da i profesionalno i emotivno teško proživljava svakog pacijenta, s obzirom da se svakodnevno susreće s ozbiljnim komplikacijama ove bolesti.
“Uzimam pravo da govorim u ime infektologa i pedijatara KCUS-a, a to je da smo se susretali s teškim komplikacijama poput transverzalnog mijelitisa odnosno upale leđne moždine, do toga da su morbili bili okidač za teška reumatološka oboljenja, kao i druge teške komplikacije…. To je nešto s čime ne možemo da se pomirimo”, kazala je Hadžović – Čengić.
Kako je kazala, njima zdravstvenim profesionalcima koji se susreću s morbilima, ova situacija je poražavajuća zbog činjenice da se radi o apsolutno stopostotno vakcinom preventabilnoj bolesti.
“Stalno se vraćam na taj profesionalni očaj jer je u pitanju bolest koja je u nekim zemljama praktično iskorijenjena. S druge strane, ono što mogu iskreno da kažem i da uključim svoj lični stav, sigurno je ta emotivna potrošenost s COVID-om i mislim da sam ovu epidemiju morbila lično mnogo teže prihvatila nego prošlu koju smo imali 2019. godine. Moram priznati da sam svaku bolest i svaku komplikaciju vrlo lično proživjela s roditeljima, kao i druge kolege. Ono što ja uvijek ističem kada pričamo o vakcinama i vakcinom preventabilnim bolestima, jeste da kroz vakcinaciju svoju djecu možemo učiti da budu emotivni, odnosno da imaju empatiju prema bolesnoj dječici koja zbog kontraindikacija ne mogu biti vakcinisana i zaštićena od te bolesti. Jako me je potresla priča majke preminulog djeteta koja je cijeli život imala bojazan od virusnih i infektivnih dječijih bolesti jer je znala da mogu biti kobne za njeno dijete, koje nije moglo biti vakcinisano radi svojih vrlo ozbiljnih komorbiditeta od rođenja, a u tom trenutku su bili kontraindikacija”, poručila je Hadžović – Čengić.
Morbili su virusna bolest koja spada u najzaraznija, vakcinom preventabilna oboljenja. Hadžović – Čengić je navela da vakcinisana djeca ne mogu dobiti teži oblik morbila.
“Svi hospitalizirani pacijenti kod nas su bili nevakcinisani. Nisu vakcinisani čak ni jednom dozom. Bilo je nekoliko slučajeva za koje je radi životne dobi bio nejasan vakcinalni status, te se pretpostavlja da nisu vakcinisani. U ambulanti smo imali par slučajeva djece koja su vakcinisana jednom dozom, ali umjesto deset, ti simptomi su uglavnom trajali tri dana i prošli bez komplikacija, posljedica i potrebe za hospitalizacijom. Kada govorimo o zaraznosti, to je sigurno jedna od najkontagioznijih bolesti. Čisto slikovito, u prostoriji gdje je aktivna forma virusa, od deset nevakcinisanih osoba, devet će se zaraziti. Morbili se obično javljaju zimi i u rano proljeće, a koliko su zarazni pokazuje činjenica da se i sada, po ovakvim temperaturama i dalje brzo šire”, dodala je Hadžović – Čengić.
