Visok krvni pritisak jedna je od najvećih prijetnji zdravlju savremenog čovjeka i dokazano je faktor rizika za razvoj ozbiljnih bolesti, od kojih neke mogu biti fatalne. Zbog toga je izuzetno važno držati pritisak pod kontrolom.
Obično se za kontrolu pritiska savjetuje ograničenje unosa soli, jer ona dovodi do zadržavanja vode u organizmu, što dodatno opterećuje srce i krvne sudove.
Međutim, so nije jedino na što treba obratiti pažnju ako vas brine hipertenzija. Neke stavke na listi stvari koje mogu podići krvni pritisak mogle bi vas iznenaditi.
Nije važno samo koliko prijatelja imate, već koliko se povezano osjećate.
Četvorogodišnja studija pokazala je da je tokom tog perioda gornji krvni pritisak rastao kod najusamljenijih ljudi. Naučnici vjeruju da iza toga stoji stalni strah od odbijanja i razočaranja, što može promijeniti način na koji tijelo funkcioniše i dovesti do hipertenzije.
Dodati šećeri su zaslađivači koji se namjerno dodaju hrani i piću tokom proizvodnje, za razliku od prirodnih šećera u voću i mlijeku.
Prekomjeran unos dodatih šećera može izazvati gojaznost, srčana oboljenja, dijabetes tipa 2 i zubni karijes. Istraživanja pokazuju da osobe koje više od četvrtine svojih dnevnih kalorija unose iz šećera imaju čak tri puta veći rizik od smrti zbog bolesti srca.
Osobe sa apnejom, poremećajem spavanja kod kojeg disanje više puta prestaje i ponovo se pokreće tokom noći, imaju veći rizik od visokog pritiska i drugih kardiovaskularnih problema.
Prekid disanja izaziva oslobađanje hemikalija koje podižu krvni pritisak, dok tijelo dobija manje kiseonika, što može oštetiti zidove krvnih sudova i otežati regulaciju pritiska.
Bubrezi trebaju balans natrijuma i kalijuma za održavanje nivoa tečnosti u krvi. Čak i ako ne jedete previše soli, povišen pritisak se može javiti ako ne unosite dovoljno voća, povrća, mahunarki ili ribe.
Namirnice bogate kalijumom uključuju banane, narandže, avokado, suho voće, krompir, špinat, paradajz, grah, leću, leblebije, jogurt, kefir, orašaste plodove i integralne žitarice.
Kod hipotireoze (nedovoljna proizvodnja hormona) broj otkucaja srca opada, a arterije postaju manje fleksibilne. Niži nivoi tiroidnih hormona mogu podići LDL holesterol (“loš”), što dovodi do stvrdnjavanja krvnih sudova.
Krv se tada kreće brže kroz arterije, povećavajući pritisak. Suprotno, povećana proizvodnja hormona štitne žlijezde može ubrzati rad srca i ponovo podići pritisak.
