Od trenutka kada su ruski piloti ušli u estonski zračni prostor, pratili su ih najnapredniji borbeni avioni NATO-a.
Dva italijanska F-35 aviona, nazvana “Ghost 1“ i “Ghost 2“, pokrenula su misiju presretanja sa vojne baze udaljene 50 km od estonske prijestolnice Tallinna. Na trenutak, sudbina svjetskih događaja bila je u rukama petorice ljudi, trojice Rusa i dvojice Italijana, koji nisu bili u radio-komunikaciji jedni s drugima.
Italijani su započeli standardnu proceduru zračnog presretanja, ljuljajući krila s jedne strane na drugu. Kao odgovor, Rusi su učinili isto. Zatim je jedan od ruskih pilota podigao ruku i prijateljski mahnuo, piše ugledni britanski “The Telegraph“.
Tokom narednih 12 minuta, italijanski piloti su pratili ruske avione sve do ruske enklave Kalinjingrad – što je nezapamćeno dugo trajanje upada u NATO zračni prostor.
Ovog puta, manevar je izveden mirno i NATO-ovi lovci nisu morali otvoriti vatru na tri ruska MiG-31 aviona, koji su i sami bili naoružani raketama zrak-zrak. Ali ova potencijalna tačka sukoba izazvala je višednevne intenzivne rasprave unutar NATO-a o tome kada, gdje i kako bi mogli povući obarač.
“Zaista smo ponosni na to kako reagujemo svaki put”, rekao je potpukovnik Gaetano Farina, zapovjednik italijanske zračne misije stacionirane u bazi Amari pod NATO komandom.
NATO kontroliše zračni prostor baltičkih država, Estonije, Latvije i Litvanije, koje same ne posjeduju borbene avione. Od početka italijanske rotacije 1. augusta, ljudi potpukovnika Farine su sedam puta bili podignuti u akciju, ali su do sada svi presreti bili iznad međunarodnih voda.
Najnoviji incident dogodio se u dvosedmičnom periodu u kojem je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo niz operacija s ciljem ispitivanja NATO-ove sposobnosti da brani svoje granice: salva dronova ispaljena je na Poljsku; aerodromi u Oslu i Kopenhagenu morali su biti zatvoreni zbog neidentifikovanih dronova; a uoči vikend izbora u Moldaviji, Moskva nagovještava invaziju.
Na konsultacijama na osnovu Člana 4 NATO sporazuma, koje je pokrenula estonska vlada zbog povrede svog zračnog prostora, postavilo se pitanje: šta ako njihovi avioni to ponovo učine? I šta ako, ovaj put, budu još agresivniji?
U posljednjih deset godina Rusija je narušila estonski zračni prostor najmanje 40 puta, jednom čak avionom koji je prevozio Putina na sastanak s Donaldom Trumpom u Helsinkiju 2018. godine.
Međutim, ti incidenti su uglavnom uključivali “prečice” oko nenaseljenog ostrva Vaindloo sjeverno od Estonije, i to najčešće od strane starih, pojedinačnih aviona. Ovog puta, tri teška borbena aviona ušla su najmanje pet milja u estonski zračni prostor.
Iako su Rusi slijedili međunarodno dogovorenu proceduru presretanja, nisu promijenili kurs niti napustili estonski zračni prostor.
Pri povratku u bazu, nije bilo nikakvog slavljenja u stilu filma “Top Gun“ među italijanskim pilotima.
“To nam je posao”, rekao je potpukovnik Farina, visoki, markantni bivši vođa italijanske akrobatske eskadrile, ekvivalenta Red Arrows-a, te dodao: “Ljudi su bili opušteni”.
Isto se ne može reći za zaposlene u zgradi Stenbock, sjedištu estonske vlade u Tallinnu, niti za zapadne lidere koji su hitno obavljali telefonske pozive kao odgovor na ovu vijest.
Kada je ruski borbeni avion 2015. godine ušao u turski zračni prostor, oboren je za svega 17 sekundi.
Čim su se italijanski F-35 avioni vratili u svoje hangare, neki su počeli postavljati pitanje zašto očigledno kršenje teritorije NATO-a nije naišlo na isti odgovor. Drugi su se pitali da li su ruski piloti možda greškom skrenuli s planirane rute.
“Ne mogu reći, možda se to može desiti sa starim avionom“, rekao je potpukovnik Farina.
Estonska vlada ne smatra da je situacija zahtijevala “kinetički“ odgovor – onaj koji bi, u konačnici, mogao dovesti do mnogo eksplozivnijih posljedica u maloj zemlji na istočnoj obali Baltika koja dijeli 295 kilometara dugu granicu s Rusijom.
Ruski avioni nisu letjeli prema estonskom kopnu, niti su bili naoružani projektilima koji bi mogli pogoditi ciljeve na zemlji.
