Dok djeca donose prehlade iz učionica, a odrasli iz prepunih kancelarija, stručnjaci savjetuju da se ojača imunitet prirodnim putem. I tu na scenu stupa hren – žestoki začin koji možda nije svačiji favorit uz pečenje, ali može postati tajno oružje protiv prehlada i infekcija.
Hren se koristi u ishrani još od vremena Starog Egipta i Stare Grčke, a sadrži izotiocijanate – jedinjenja koja imaju antibakterijska, antigljivična i antikancer svojstva.
Studije su pokazale da djeluje čak i protiv opasnih bakterija kao što su Escherichia coli, Helicobacter pylori i Salmonela.
„Može pružiti snažan antibakterijski efekat protiv nekih prilično otpornih bakterija“, navela je nutricionistkinja Amanda Igel, dodajući da pomaže i u smanjenju upala zahvaljujući sastojku sinigrin, koji se nalazi i u brokoliju, kupusu i karfiolu.
Pored svojih „antivirusnih“ efekata, hren sadrži i vitamin C i kalijum, koji pomaže u regulaciji krvnog pritiska i funkciji mišića. Njegova oštra aroma oslobađa disajne puteve i olakšava disanje kada je nos zapušen, slično kao wasabi i đumbir.
Kao i u svemu – umjerenost je ključ.
Dovoljna je jedna kašičica dnevno da iskoristite sve prednosti. Hren možete dodati u:
Ako pripremate domaći sos od hrena, koristi se 2 do 3 kašike rendanog hrena – ali ne pretjerujte, jer prevelike količine mogu izazvati peckanje u ustima, želucu i grlu.
Stručnjaci upozoravaju da ren nije preporučljiv osobama sa osjetljivim želucem, kao ni onima koji boluju od Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa, gastritisa, ezofagitisa ili imaju čir na želucu.
„Hren možete jesti svaki dan, sve dok vam ne smeta“, poručuje Igel. „Ako osjetite da vas peče u ustima, nosu, stomaku ili grlu – napravite pauzu.“
Biljke iz porodice kupusnjača, kojoj pripada i hren, imaju sposobnost da usporavaju dijeljenje ćelija raka, uništavaju tumorske ćelije i smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, navodi National Library of Medicine. Drugim riječima, ovaj oštar začin nije samo dodatak ručku — on može biti mala doza prirodnog lijeka na tanjiru.
