Kada smo u vrtiću učili prepoznavati boje i njihova imena, držali smo se onih jednostavnih pojmova – crvena, žuta, bijela, crna… Ali, kako smo odrastali, shvatili smo da boje imaju mnogo više nijansi nego što smo prvobitno mislili, ali i da ljudi ne vide iste boje na jednak način.
Ili ipak vide?
To je pitanje na koje naučnici iz različitih oblasti pokušavaju pronaći odgovor, a izgleda da su mu najbliži neuroznanstvenici iz Njemačke. Naime, studija objavljena u časopisu Journal of Neuroscience za pomoć se oslonila na tehnologiju.
“Željeli smo znati kako se slične boje kodiraju u različitim mozgovima. Drugim riječima, može li se boja koju vidimo prepoznati i samo na osnovu neuronskih signala iz mozga drugih ljudi?”, objašnjava dr. Michael Bannert sa Univerziteta u Tübingenu u Njemačkoj.
Dr. Bannert i njegov kolega, profesor Andreas Bartels, analizirali su moždanu aktivnost 15 učesnika i otkrili da se boje predstavljaju i obrađuju na isti način kod različitih ljudi.
Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu (MR), snimali su mozgove ispitanika dok su posmatrali vizualne podražaje i identifikovali različite signale za crvenu, zelenu i žutu boju. Uzorci moždane aktivnosti bili su slični i kod onih koji ranije nisu učestvovali u istraživanju, što znači da se boja koju su vidjeli mogla tačno predvidjeti jednostavnom usporedbom sa snimcima mozgova drugih učesnika. Predstavljanje boja u mozgu daleko je ujednačenije među pojedincima nego što se do sada mislilo.
“Sada znamo da kada vidite crvenu, zelenu ili bilo koju drugu boju, vaš mozak reaguje veoma slično kao i moj”, kaže koautor studije, profesor Bartels.
Čak i na veoma niskom nivou, stvari su slično predstavljene u različitim mozgovima, a to je fundamentalno novo otkriće.
Prostorno kodiranje boja u mozgu specifično je za određeno područje i dosljedno je organizirano kod svih pojedinaca. Bartels i Bannert pretpostavljaju da mora postojati funkcionalni ili evolucijski pritisak za ovakvo ujednačeno razvijanje, ali naglašavaju da taj odnos tek treba razjasniti.
“Iznenadilo nas je da su čak i suptilne razlike između nijansi boja toliko slične u različitim mozgovima, kada je riječ o obrascima aktivnosti koje izazivaju tokom obrade u određenim vidnim područjima. To ranije nije bilo poznato”, istakao je prof. Bartels.
