Hirurzi su po prvi put uspješno presadili plućno krilo genetski modificirane svinje u moždano mrtvog čovjeka, a organ je funkcionisao devet dana, objavili su istraživači. Ovaj medicinski poduhvat predstavlja najnoviji korak u ksenotransplantaciji, tehnici koja bi mogla riješiti globalnu krizu nedostatka organa za transplantaciju, piše The Guardian.
Iako su rezultati obećavajući, stručnjaci naglašavaju da je pred medicinom još dug put prije nego što svinjska pluća postanu standardna praksa. Dr. Justin Chan, hirurg za transplantaciju pluća s Instituta za transplantaciju NYU Langone, koji nije učestvovao u studiji, opisao je istraživanje kao „uzbudljiv i obećavajući rad“, ali i naglasio da se radi o samo jednom pacijentu i „uslovnom uspjehu“.
„Ova pluća nisu sposobna samostalno održavati pacijenta“, dodao je. S njim se složio i Andrew Fisher, profesor respiratorne transplantacijske medicine sa Univerziteta Newcastle. „Ovo istraživanje jeste važan napredak u razumijevanju, ali označava samo mali korak. Potrebno je mnogo više rada i nismo još na pragu ere ksenotransplantacije pluća koristeći svinjske organe“, rekao je.
Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje organa sa životinja na ljude, posljednjih godina postala je ključno polje istraživanja. Ljudima su već presađivani srce, bubrezi i jetra svinja genetski modificiranih kako bi se smanjio rizik odbacivanja.
Prvi eksperimenti provode se na moždano mrtvim primateljima, a tek rijetko na živim pacijentima. Neki pacijenti sa svinjskim bubrezima preživjeli su mjesecima, dok su drugi umrli unutar nekoliko sedmica ili mjeseci, iako ne nužno zbog samog transplantata.
Transplantacija pluća posebno je složen postupak jer svaki udah donosi spoljašnje utjecaje u tijelo. „Imunološki sistem pluća je vrlo osjetljiv i aktivan, što predstavlja dodatni izazov jer upravo želite izbjeći jaku imunološku reakciju“, objasnio je Fisher.
U časopisu Nature Medicine kineski naučnici opisali su kako su presadili lijevo plućno krilo genetski modificirane svinje pasmine Bama Xiang u 39-godišnjeg moždano mrtvog muškarca. Donorska svinja imala je šest genetskih modifikacija.
Organ je ostao funkcionalan 216 sati bez znakova hiperakutnog odbacivanja ili infekcije. Ipak, već nakon 24 sata uočeno je nakupljanje tekućine i oštećenje pluća, vjerovatno zbog upalne reakcije povezane s transplantacijom. Uprkos snažnim imunosupresivima, antitijela su postepeno napadala organ, što je dovelo do sve većeg oštećenja.
Profesor Peter Friend sa Univerziteta Oxford napomenuo je da rezultate dodatno otežava činjenica da moždana smrt sama po sebi izaziva akutno upalno stanje: „Dio promjena koje vide možda je posljedica statusa primatelja, a ne samog transplantata.“
Autori istraživanja istakli su da je potrebno dalje razvijati pristup. „Potrebno je usavršiti imunosupresivne režime, optimizirati genetske modifikacije i poboljšati metode očuvanja pluća“, napisali su.
Profesor Friend dodao je da se istražuju i alternativni pristupi povećanju dostupnosti organa, poput regeneracije oštećenih donorskih pluća ili uzgoja humaniziranih organa u svinjama i ovcama. Fisher je zaključio: „Ako uspijemo obnoviti pluća koja se sada smatraju neprikladnima za transplantaciju, to bi se moglo implementirati već za nekoliko mjeseci i donijelo bi ogroman pomak u narednim godinama.
