Pakleno je toplo ovih dana, dnevne temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa. Klimatizacija se koristi toliko često da ljeti trošimo koliko i zimi, dok smo prije koristili otprilike 25 miliona kilovata manje dnevno. Iako pomažu da izdržimo vrućine, jasno je da se rast temperature mora hitno usporiti.
Razlozi nisu samo zdravstveni, postavlja se pitanje hoće li planetarni resursi moći osigurati dovoljno energije čija potrošnja vrtoglavo raste.
S rastom data centara i primjene vještačke inteligencije, potrošnja električne energije dodatno će rasti. Procjenjuje se da će u Srbiji do 2060. godine potrebe za strujom skočiti sa sadašnjih 30 na gotovo 70 milijardi kilovata godišnje. Slično je i u drugim zemljama.
Istovremeno, odustaje se od fosilnih goriva zbog emisije štetnih gasova, dok se očekivanja od energije Sunca i vjetra smanjuju zbog njihove nestalnosti. Eksploatacija ostalih izvora pokazuje svoja ograničenja, pa stručnjaci traže rješenje u energiji izvan Zemlje.
Planira se postavljanje solarnih panela u Zemljinu orbitu, tako da stalno budu izloženi Suncu i neprekidno proizvode struju. Ideju je još prije više od jednog vijeka razvio ruski naučnik Konstantin Ciolkovski, a posljednjih godina na njoj najviše rade Britanci.
Prva faza transporta energije predviđa pretvaranje u visokofrekventne radio talase koji bi se poslali na Zemlju, gdje bi prijemna antena talase transformisala u električnu energiju.
Napredak u tehnologiji solarnih panela, raketa, svemirskih robota i transfera radio talasa čini projekat tehnički ostvarivim. Paneli su drastično lakši – kvadratni metar teži samo oko 270 grama, što je kao papir. Rakete koje se vraćaju nakon lansiranja značajno smanjuju cijenu projekta.
Antena na Zemlji obuhvatat će površinu od gotovo 10 kvadratnih kilometara, a posljednji modeli uspijevaju pretvoriti skoro polovinu primljenih talasa u struju. Na satelitu se nalaze ogledala koja Sunčeve zrake usmjeravaju na panele, čime se dobija i do 14 puta više energije nego kod solarki iste snage na Zemlji.
Cijena proizvodnje struje iz svemira procjenjuje se dva do tri puta nižom od cijene zemaljske solarne energije. Ipak, velika ulaganja i spor povrat sredstava zahtijevaju državnu podršku. Kina i Rusija razvijaju sličan projekat, a Britanci planiraju prve kilovate struje iz svemirske solarne elektrane do 2035. godine.
Prelazak na obnovljive izvore je ogroman izazov, ali i prilika za vizionare i maštare. Struja iz svemira možda uskoro neće biti naučna fantastika, već stvarnost koja mijenja našu planetu.
