Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je u Aljasci gotovo sve što je mogao poželjeti. Američki predsjednik Donald Trump – vrlo malo, barem po sopstvenim kriterijima koje je postavio prije samita.
Otvoreno je pitanje da li je Trump ipak ostvario skromne dobitke ili posijao sjeme buduće sigurnosti Ukrajine, ukoliko jednoga dana dođe do mirovnog sporazuma s Rusijom, koji nakon sastanka nije bio vidljiv, piše CNN.
Ipak, ostao je s nizom teških strateških dilema.
Uprkos Trumpovim tvrdnjama da je postignut “veliki napredak” i da je samit bio “10 od 10”, sve upućuje na ogromnu pobjedu ruskog autokrate.
Trumpov spektakularni doček Putina – sinhronizovani izlazak iz predsjedničkih aviona i šetnja crvenim tepihom – poslužio je kao rehabilitacija imidža lideru koji je u ostatku Zapada izolovan i optužen za ratne zločine u Ukrajini.
Na kraju sastanka, Trump je prihvatio ključnu rusku poziciju: da se fokus stavi na konačni mirovni sporazum – koji će vjerovatno trajati mjesecima ili godinama da se ispregovara – a ne na trenutno primirje koje bi zaustavilo rusku ofanzivu. To Putinu daje više vremena da iscrpljuje Ukrajinu.
Najvažnije, Trump se privremeno povukao od prijetnji o novim, oštrijim sankcijama Rusiji i sekundarnim sankcijama protiv država koje kupuju njenu naftu. Rok koji je postavio prošle sedmice istekao je bez akcije, jer je, kako se čini, frustriran Putinovom tvrdoglavošću. Upravo ta prijetnja možda je i dovela Putina u Aljasku – ali je Trump izgleda popustio bez ozbiljnog uzvrata.
– Zbog onoga što se desilo danas, mislim da o tome sada ne moram razmišljati – rekao je Trump za Fox News nakon sastanka.
Samit je počeo preletom bombardera B-2 i borbenih aviona F-22, kao demonstracija američke moći.
Putin je odgovorio simbolički, pozdravivši Trumpa riječima: “Dobar dan, dragi susjede” – aludirajući na to da Aljaska povezuje dvije zemlje i da bi one trebale graditi zajedničke interese, a ne trošiti energiju na rat u Evropi.
Za Ukrajince i njihove evropske saveznike, koji nisu bili pozvani na sastanak, olakšanje je bilo što Trump nije ponudio plan razmjene teritorija. To se smatra uspjehom evropske hitne diplomatije prije samita.
Ipak, Trump je u intervjuu za Fox nagovijestio da će izvršiti dodatni pritisak na predsjednika Zelenskog kada se u ponedjeljak sretnu u Bijeloj kući.
– Sada je na predsjedniku Zelenskom da to završi – rekao je Trump, odbijajući zajedničku press konferenciju s Putinom.
Prije samita, Trump je izjavio da neće biti zadovoljan ako iz Aljaske ode bez ikakvog oblika primirja. To što se primirje nije dogodilo je ključan neuspjeh.
Rusiji odgovara beskonačan “mirovni proces” – dok nastavlja rat i ljetnu ofanzivu. Ukrajinci, s druge strane, očajnički traže predah od ruskih dronova i raketa, dok hiljade ginu na rovovima nalik onima iz Prvog svjetskog rata. Pregovori bez prekida vatre otvaraju prostor za pritisak Moskve i Washingtona na Kijev.
Trumpova želja da donese mir Ukrajini je pohvalna, ali njegovi stalni javni zahtjevi za Nobelovu nagradu dovode u pitanje motive. Ipak, pozitivan ishod samita je da Washington i Moskva ponovo razgovaraju – dvije zemlje s najvećim nuklearnim arsenalima.
No oslonac na sopstvenu ličnost i status “najvećeg dealmakera na svijetu” pokazuje ozbiljne pukotine nakon povratka iz Aljaske.
Da li će Trump ponovo pokušati prisiliti Ukrajinu na “nametnuti mir” koji bi legitimizovao rusku invaziju i promjenu granica?
Ili će se, nakon oštećenog ugleda, vratiti sankcijama i pritisku na Moskvu kako bi promijenio Putinove kalkulacije?
Da li će prihvatiti ruski plan dugotrajnog mirovnog procesa, iako historija pokazuje da Moskva takve sporazume rijetko poštuje?
