Prema ranijim planovima NASA-e, ljudi su se prošle godine već trebali vratiti na Mjesec, no na taj novi veliki korak za čovječanstvo ipak ćemo morati još sačekati. Nakon misije na Mjesec, NASA bi mogla proširiti svoje horizonte dalje u svemir te, što je velika želja Elona Muska, poslati astronaute tamo gdje nikada nisu bili, na Mars.
Takvu misiju, naravno, ne treba očekivati uskoro, ali jednom bi svemirska letjelica zaista mogla poletjeti prema Crvenom planetu. Pred ovom najkompleksnijom (svemirskom) misijom u historiji nalazi se mnogo izazova i potencijalnih problema, a jedan od njih je i zdravlje astronauta. Šta ako se član posade na putu za Mars razboli, ko će mu pomoći? Čak i u slučaju ozbiljnih problema i životne ugroženosti, nije realno očekivati povratak na Zemlju jer bi putovanje moglo trajati mjesecima. Osim toga, ozbiljan problem predstavlja i sama komunikacija sa astronautima u stvarnom vremenu.
Iako je jasno da astronauti u svemiru nikada neće moći imati adekvatnu medicinsku skrb, NASA pokušava pronaći načine koji bi im makar malo olakšali situaciju. Zato američka svemirska agencija sarađuje s Googleom na razvoju posebnog alata baziranog na umjetnoj inteligenciji, koji bi trebao pomoći astronautima ne samo u dijagnostici bolesti, nego i u efikasnom liječenju. Alat je nazvan Crew Medical Officer Digital Assistant (CMO-DA) i napravljen je za situacije u kojima astronauti nemaju pristup podršci uživo sa Zemlje, odnosno kada je komunikacija ograničena ili spora.
Tokom dosadašnjeg testiranja, medicinski asistent korišten je u tri simulirana slučaja kojima je bila potrebna zdravstvena skrb. U jednom slučaju radilo se o ozljedi gležnja, u drugom o bolu u donjem dijelu leđa, a u posljednjem slučaju AI medicinski asistent testiran je na bol u uhu. Nakon toga, panel od tri ljekara, od kojih je jedan bio astronaut, procijenio je rad AI u početnom pregledu, postavljanju dijagnoze, vođenju medicinske istorije, kliničkom zaključivanju i davanju preporuka za liječenje.
U slučaju povrede gležnja, CMO-DA je pokazao tačnost od čak 88 posto, u slučaju bolova u uhu 80 posto, dok je najslabije rezultate imao kod bolova u donjem dijelu leđa, 74 posto.
NASA planira s vremenom proširiti mogućnosti ovog alata pa bi u budućnosti on trebao koristiti podatke u stvarnom vremenu sa uređaja u svemirskim letjelicama i prepoznavati zdravstvene probleme koji su specifični za putovanja u svemir, poput utjecaja mikrogravitacije na ljudsko tijelo. Iako je ovaj sistem prvenstveno namijenjen za upotrebu u svemiru, njegov potencijal je znatno veći. Iz Googlea kažu da bi, osim što može poboljšati zdravlje astronauta u svemiru, njegove spoznaje mogle biti primjenjive i u drugim oblastima medicine. Ipak, još nije poznato hoće li Google tražiti dozvolu za korištenje ovog alata i na Zemlji.
