Krajem prošlog mjeseca, predsjednik Rusije Vladimir Putin suočavao se s teškom stvarnošću – bio je na ivici da izgubi Donalda Trumpa, jedinog zapadnog lidera koji je možda bio spreman da mu pomogne da ostvari svoje ciljeve u Ukrajini i dugogodišnju ambiciju da naruši evropski sigurnosni poredak.
Nakon mjeseci pokušaja da uvjeri Putina da okonča rat, Trump je izgubio strpljenje s beskorisnim telefonskim pozivima i razgovorima, te je počeo iznositi ultimatume. Još gore po Putina, činilo se da je Trump popravio svoj odnos s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, uprkos žestokoj raspravi u Ovalnom uredu ranije ove godine koja je obradovala Moskvu.
Nije bilo jasno hoće li Trump moći ili htjeti ispuniti prijetnje da uvede kaznene carine zemljama koje kupuju rusku naftu, niti kakav bi stvarni utjecaj takvi potezi imali na Moskvu. Međutim, rok koji je Trump dao Putinu da okonča rat brzo se približavao, nagovještavajući neku vrstu daljeg raskola između Bijele kuće i Kremlja, piše New York Times.
Uprkos dosadašnjim čvrstim stavovima Kremlja da ne želi ni da razmatra teritorijalne ustupke, došlo je do značajnog pomaka. Tokom nedavnog sastanka sa specijalnim izaslanikom Trumpa, Steveom Vittkofom, Putin je ostavio utisak da je spreman na određene pregovore o kontroli nad teritorijama u Ukrajini.
“Vratit ćemo nešto, a nešto ćemo i zamijeniti”, izjavio je Trump, aludirajući na moguće teritorijalne razmjene koje bi potencijalno mogle biti prihvatljive za obje strane.
Ovakav zaokret omogućio je Putinu da dobije ono što je dugo želio, odnosno sastanak jedan na jedan sa američkim predsjednikom, bez prisustva Zelenskog, što mu daje priliku da direktno izloži svoje zahtjeve i pokuša da oblikuje budućnost sukoba na način koji mu najviše odgovara.
Dok Putin i Trump planiraju bilateralni susret sa potencijalom da redefinišu odnose oko Ukrajine, Zelenski i ukrajinska vlada nalaze se u nezavidnoj poziciji. Zelenski je jasno poručio da ukrajinski Ustav ne dozvoljava bilo kakve pregovore o ustupanju ukrajinske teritorije, što direktno kosi s Putinovim zahtjevima.
Trump je najavio da bi samit sa Putinom trebalo da bude praćen i trilateralnim susretom sa Zelenskim, ali je Kremlj to ubrzo demantovao. Uprkos tome, Bijela kuća je nastavila da planira događaje po svom scenariju, što dodatno komplikuje odnose.
Većina međunarodnih analitičara smatra da Putin neće pristati na prekid sukoba samo na osnovu dogovora o teritorijama. On traži dugoročne sigurnosne garancije koje bi uključivale obavezu Ukrajine da se ne priključi NATO-u ili drugim zapadnim vojnim savezima, da ne dozvoli prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji i da ne razvija vojsku koja može predstavljati pretnju Rusiji.
Analitičari poput Aleksandra Gabueva iz Karnegi fondacije ističu da Putin dolazi na samit sa nekoliko mogućih planova. Prva opcija je da pokuša da nametne Trumpov dogovor Ukrajini, koja bi mogla biti pritisnuta da prihvati nepovoljne uslove. Druga je da Zelenski odbije prijedlog, što bi potencijalno moglo dovesti do smanjenja američke podrške Ukrajini. Treća mogućnost je nastavak sukoba narednih godinu do godinu i po, uz procjenu da će ukrajinske snage iscrpiti svoje resurse pre ruskih.
Putin je svjestan da Trump nudi priliku koju drugi američki lideri ne bi, a koja može izazvati raskol između SAD i njihovih evropskih saveznika. Prema Semu Grinu sa King’s College-a u Londonu, upravo je to dugoročni cilj Kremlja, da “ukopaju klin“ između SAD i Evrope.
Međutim, i pored želje da ostvari ove ciljeve, Putin neće prihvatiti kompromis koji bi značio postojanje suverene, snažne i zapadno orijentisane Ukrajine. Stručnjaci poput Stefana Majstera iz njemačkog Vijeća za vanjske odnose navode da je za Putina ovaj rat mnogo više od trenutnog sukoba, radi se o njegovom ličnom naslijeđu i budućem mjestu Rusije u svijetu.
“Za Putina je ovo borba za sudbinu Rusije i za to kako će ta država izgledati nakon sukoba. Spreman je da plati visoku cijenu jer zna da je u pitanju mnogo više od trenutne politike”, smatra Majster.
S druge strane, izostanak Zelenskog sa samita je veliki udarac za Ukrajinu, čija budućnost i teritorijalni integritet su u pitanju. Putin je uspio da izvuče maksimum iz svoje pozicije, dobijajući priliku da direktno razgovara sa Trumpombez prisustva ukrajinskog lidera, što mu daje šansu da postavi svoje uslove i redefiniše sigurnosni okvir u Evropi. Iako rat nije blizu završetka, ovaj razvoj događaja povećava Putinove šanse da ostvari svoje strateške ciljeve.
S druge strane, Ukrajina se nalazi na kritičnoj raskrsnici, sa sopstvenim suverenitetom i teritorijalnim integritetom na kocki, dok Zapad balansira između pružanja potpore Kijevu i održavanja diplomatskog dijaloga sa Moskvom, piše New York Times.
