Dijelovi Velikog koraljnog grebena pretrpjeli su najveći godišnji pad pokrivenosti koraljima otkako se bilježe podaci, upozorava novo izvještaj Australskog instituta za morske nauke (AIMS).
Sjeverni i južni dijelovi ovog ogromnog ekosistema doživjeli su najrasprostranjenije i najteže izbjeljivanje koralja ikada zabilježeno, a glavni uzrok je toplotni stres izazvan klimatskim promjenama.
Veliki koraljni greben, dug 2300 kilometara uz sjeveroistočnu obalu Australije, jedno je od najbogatijih morskih staništa na svijetu. Međutim, sve češće se suočava s izbjeljivanjem, procesom u kojem koralji gube boju i simbiotske alge zbog povišenih temperatura mora.
“Greben je pretrpio neviđene razine toplotnog stresa, što je izazvalo najteže izbjeljivanje do sada”, navodi se u izvještaju AIMS-a, koji prati stanje grebena od 1986. godine.
Najnovija istraživanja provedena između augusta 2024. i maja 2025. pokazuju da su tropski cikloni i najezde trnovitih morskih zvijezda dodatno pogoršali situaciju. Ipak, glavni krivac ostaje zagrijavanje okeana.
Koralji ne mogu preživjeti ako su temperature mora samo 1°C iznad praga tolerancije duže od dva mjeseca. Ako temperatura poraste za 2°C, umiru u roku od mjesec dana. AIMS upozorava da postoji realna opasnost da greben izgubi sposobnost oporavka između katastrofalnih događaja.
Posebno su pogođene vrste iz roda Acropora, koje su najbrže rastuće, ali i najosjetljivije na toplotni stres, te omiljena hrana trnovitim zvjezdačama.
“Izgubimo ih prve”, rekao je dr. Mike Emslie za ABC News, ali je dodao da greben još pokazuje znakove otpornosti: “Vrijedi se boriti za njega.”
Australska vlada već godinama provodi program uništavanja trnovitih zvjezdača pomoću injekcija sirćetne kiseline ili goveđe žuči. Do sada je eliminisano više od 50.000 jedinki.
Zahvaljujući tim mjerama, tokom 2025. godine nije bilo novih najezdi u centralnom dijelu grebena. Međutim, broj zvjezdača se i dalje povećava, a glavni uzrok je oticanje hranjivih materija s poljoprivrednog zemljišta.
Richard Leck iz WWF-a naglašava da izvještaj potvrđuje kako je ekosistem pod ekstremnim pritiskom.
“Ne znamo koliko će se još puta greben moći oporaviti”, rekao je za AFP, upozorivši da su neki koraljni sistemi širom svijeta već nepovratno izgubljeni i da bi Veliki koraljni greben mogao doživjeti istu sudbinu bez hitne klimatske akcije.
Veliki koraljni greben nalazi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine više od 40 godina, ali organizacija već upozorava da je “ozbiljno ugrožen” zbog rasta temperatura mora i zagađenja.
