Sučeljavanje između Joea Bidena i Donalda Trumpa u četvrtak navečer ima dobre izglede da postane najsudbonosnija predsjednička debata u historiji SAD.
Po prvi put, aktuelni predsjednik i bivši predsjednik suprotstavit će se pred milionima gledalaca, u susretu koji će se dogoditi mnogo ranije nego što je uobičajeno – čak i prije stranačkih konvencija. Sučeljavanje koje vodi CNN najvažniji je trenutak dosad u tijesnim izborima, a to je Bidenova najbolja prilika jer je u velikoj opasnosti da izgubi dok se bori da uvjeri glasače da je ostvario politički cilj i ekonomsku normalnost koju je obećao 2020.
Debata dolazi u trenutku kada mnogi Amerikanci traže olakšanje od pritiska visokih cijena zbog kojih je bilo teže prehraniti njihove porodice i priuštiti si stanarine, hipoteke i nove automobile. Odvija se usred intenzivne nacionalne rasprave o pristupu pobačaju koju je pokrenula konzervativna većina u Vrhovnom sudu koju je napravio Trump. Duboke podjele oko imigracije i vanjske politike u svijetu punom novih izazova američkoj moći stvorit će spornu pozadinu sukoba između dva kandidata koji se otvoreno preziru. Rasprava u tom smislu personificira predizbornu utrku koja je ostavila milione Amerikanaca nezadovoljnima izborom dvojice starijih kandidata koji otuđuju više birača nego što ih privlače, analizira CNN.
Ali značajne okolnosti te prilike mogu se u potpunosti razumjeti samo uz kontekst politike bez presedana tog vremena. Otkako su senator John F. Kennedy i potpredsjednik Richard Nixon organizirali prvu televizijsku debatu u kampanji 1960. godine, kada su mučno tijesni izbori zemlju postavili na oštro drugačiji kurs. Ali ulozi u 2024. veći su nego ikad zbog Trumpovog pokušaja da poremeti miran prijenos vlasti na temelju lažnih tvrdnji o prevari na izborima 2020. i njegovog obećanja da će voditi nikad prije viđenu ličnu osvetu ako pobijedi u novembru.
Biden planira ono što vidi kao Trumpovu prijetnju vladavini prava i demokratiji najoštrije izraziti, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem Kayli Tausche iz CNN-a. Opisat će mafijaški napad Trumpovih pristaša na američki Kapitol 6. januara 2021. kao “seizmički” trenutak koji određuje eru i mora biti prekretnica za birače.
“Utjelovljenje prijetnje se vraća”, rekao je jedan Bidenov izvor.
Ta pozadina znači da ova predsjednička debata ima drugačiju ulogu od svih prethodnih.
Da je senator John Kerry pobijedio predsjednika Georgea W. Busha 2004. ili da je bivši guverner Massachusettsa Mitt Romney učinio predsjednika Baracka Obamu predsjednikom s jednim mandatom 2012., došlo bi do značajne političke promjene. Ali karakter republike i njen globalni položaj ne bi se bitno promijenili. To se jamstvo ne može s pouzdanjem primijeniti na sadašnje izbore. Trumpov snažni impuls – utjelovljen njegovom tvrdnjom pred Vrhovnim sudom da predsjednici imaju gotovo neograničenu moć, kao i nacrtom za nove tvrdokorne politike prema imigraciji, ekonomiji i vanjskoj politici – znači da bi drugi mandat mogao donijeti goleme poremećaje.
“(To je) nevjerovatno historijski. Ne možete (pretjerano) hvaliti važnost ovoga,” rekao je predsjednički historičar Douglas Brinkley za CNN-a Wolfa Blitzera u srijedu.
Demokrate očajnički žele da 81-godišnji Biden pokaže vitalnost i oštroumnost usred zabrinutosti zbog svojih godina. Najveća odgovornost sedamdesetosmogodišnjeg Trumpa mogao bi biti on sam i mogućnost nastupa koji bi mogao potvrditi Bidenova upozorenja da je previše “nesposoban” da bude predsjednik.
Očekuje se da će Biden udariti Trumpa zbog pobačaja – jednog od rijetkih političkih područja u kojima je nadjačao bivšeg predsjednika – i njegovog divljenja stranim diktatorima. Trump već signalizira da će prikazati Bidenovu Ameriku u distopijskim terminima, opterećenu nekontroliranom imigracijom, raširenim kriminalom i gorućim ekonomskim problemima. Najneobičniji aspekt rasprave je to što se odvija manje od mjesec dana nakon što je Trump osuđen u slučaju kriminalne utaje novca u New Yorku. Biden je već istaknuo osuđujuću presudu, ali Trump insistira na tome da je on žrtva pokušaja da se pravni sistem naoruža kako bi se uplitao u izbore.
Obojica kandidata se nadaju da će izbjeći vrstu raspravnih gafova ili neobičnih hirova koji su često postajali viralni i dominirali kritičkim postdebatnim medijskim izvještavanjem koje pomaže učvršćivanju percepcije o tome ko je pobijedio, a ko izgubio u glavama birača. Teatralni uzdasi potpredsjednika Ala Gorea 2000. i predsjednika Georgea H.W. Bushov nerazboriti pogled na sat 1992. postao je simbol gubitničke kampanje. Rizici su sada mnogo veći zbog društvenih mreža.
Predsjedničke debate ne odlučuju uvijek ko će pobijediti na izborima. Ali napetost oko ovogodišnje prve rasprave u junu, a ne u septembru ili oktobru kao obično, je opipljiva.
“Što su izbori bliže, to je veća šansa da bi rasprava mogla utjecati na njih”, rekao je Aaron Kall, direktor debate na Univerzitetu u Michiganu, koji je proveo detaljnu studiju svake predsjedničke debate.
“Mnogo puta te greške potvrđuju karikaturu jednog od određenih kandidata koja je postojala prije nego što se to dogodilo.” Za Bidena to znači da nema “trenutaka starosti”, a Trumpu bi se savjetovalo da izbjegava ispade koji potvrđuju Bidenovu karakterizaciju tiranina u čekanju.
Ni Trump ni Biden nisu raspravljali od posljednjeg sukoba u pandemijom poremećenoj kampanji 2020. A njihove pripreme za jednu od najvažnijih noći u njihovim životima odražavaju njihov karakter i političke ličnosti.
Predsjednika već danima nema na vidiku, skupljen ispod hrastova, topola i javorova u Camp Davidu sa savjetnicima, smišljajući strategiju kako se nositi s najizazovnijim neprijateljem u historijskoj debati. Uz lazanje i tacose, Biden vježba u probnim debatama, udubio se u fascikle brifinga i pokušava predvidjeti Trumpove divlje zaokrete i diverzije. To je kamp za debate u skladu s Bidenovim mišljenjem da je uhvaćen u egzistencijalni izborni dvoboj.
Bivši predsjednik Trump mrzi probne debate i umjesto toga se pripremao na skupovima i događanjima, vjerujući svojim instinktima i intuiciji te divljem osjećaju protivnikove političke slabosti. Međutim, imao je sastanke sa saradnicima i nekim potencijalnim potpredsjedničkim kandidatima, uključujući senatora iz Ohaja J. D. Vancea i senatora iz Floride Marca Rubia.
Biden je za sebe podigao uloge ulazeći u raspravu više od onih s kojima se suočava bilo koji moderni predsjednik. Tvrdi da je Trump kriminalac u kojem je nešto “puknulo” i koji je previše opasan i bezobziran da bi ga se pustilo natrag u Bijelu kuću. Također je ukorio Trumpa zbog korištenja jezika u nacističkom stilu i upozorio da su demokratija i sloboda na glasačkom listiću zajedno sa ustavnom sposobnošću poznatoj kao ‘Mi ljudi’ da oblikujemo sudbinu Amerike.
Bidenov debatni tim predvodi bivši šef osoblja Bijele kuće Ron Klain, koji već generacije priprema demokrate za predsjedničke debate. Jedna od Klainovih mantri je “iako možete izgubiti debatu bilo kada, možete je dobiti samo u prvih 30 minuta.” Stoga se od Bidena očekuje da u prvi plan stavi najvažnije tačke kako bi se dopao vjerovatno najbolje ocijenjenom dijelu događaja.
