Američki dolar zabilježio je najjači pad vrijednosti na početku godine od 1973. godine, a razlog tome su ekonomska politika Donalda Trumpa, sve veća zabrinutost zbog rastućeg javnog duga, te pritisak na neovisnost Federalnih rezervi (Fed), piše Financial Times.
Prema najnovijim podacima, Dolar indeks (U.S. Dollar Index) pao je za 10 posto u prvih šest mjeseci 2025., što predstavlja najlošiji rezultat od ukidanja Bretton Woodskog sistema i prelaska sa zlatnog standarda.
Pad dolara dolazi u trenutku kada Senat razmatra Trumpov novi porezni paket, nazvan One Big Beautiful Bill Act, koji uključuje masivne porezne olakšice ali i ogroman rast deficita u narednom desetljeću.
Iako carine obično jačaju valutu, Trumpova neuredna i impulsivna trgovinska politika, zajedno s pritiscima na Fed i rastućim dugom, izazvala je suprotan efekt – dolar slabi, a tržišta su sve nervoznija.
Trump je u aprilu uveo tzv. “recipročne carine”, koje se prilagođavaju pojedinačnim državama, tvrdeći da je cilj zaštita američke privrede. No, takva politika donijela je nesigurnost i iznenadne prekide pregovora, poput nedavnog prekida dijaloga s Kanadom.
Slabiji dolar izaziva i globalne posljedice, posebno za multinacionalne kompanije koje sada imaju manje prihode nakon konverzije u domaće valute.
Trumpovi saveznici tvrde da je sve dio namjerne pregovaračke strategije, ali analitičari upozoravaju da bi dugoročni efekti mogli biti štetni i za američku i za svjetsku ekonomiju.
Još jedan veliki problem je Trumpov pritisak na Federalne rezerve, posebno na predsjednika Feda Jeromea Powella, kojeg Trump naziva “glupim” i “tvrdoglavim” jer ne želi odmah sniziti kamatne stope.
