Hitno se moramo odmaknuti od fosilnih goriva, ali električna vozila i druge zelene tehnologije mogu vršiti vlastiti pritisak na okoliš. Taj bi se pritisak mogao ublažiti s novim dizajnom magneta, bez rijetkih metala, koji je napravljen pomoću umjetne inteligencije u samo tri mjeseca.
Rijetki zemni metali bitne su komponente u modernim gadgetima i električnoj tehnologiji – uključujući automobile, vjetroturbine i solarne ploče – ali njihovo vađenje iz zemlje košta mnogo u smislu novca, energije i utjecaja na okoliš.
Kao rezultat toga, tehnologija koja ne koristi te metale može nam pomoći da brže prijeđemo u zeleniju budućnost. Upišite britansku firmu Materials Nexus, koja je upotrijebila svoju prilagođenu AI platformu za stvaranje MagNexa, trajnog magneta koji ne zahtijeva metale rijetke zemlje.
Ovo nije prvi takav magnet koji je razvijen, ali otkrivanje ovih materijala obično zahtijeva mnogo pokušaja i grešaka i može trajati desetljećima. Korištenje umjetne inteligencije sve je ubrzalo otprilike 200 puta – u samo tri mjeseca dizajniran je, sintetiziran i testiran novi magnet.
AI radi tako što analizira više od 100 miliona sastava mogućih magneta bez rijetkih metala, odmjeravajući ne samo potencijalnu izvedbu, već i sigurnost opskrbnog lanca, troškove proizvodnje i ekološka pitanja.
“Dizajn materijala koji pokreće umjetna inteligencija utjecat će ne samo na magnetiku nego i na cijelo područje nauke o materijalima”, kaže fizičar Jonathan Bean, izvršni direktor tvrtke Materials Nexus.
“Sada smo identificirali skalabilnu metodu za dizajniranje novih materijala za sve vrste industrijskih potreba.”
Nexus se udružio s timom s Instituta Henry Royce na Sveučilištu Sheffield u Velikoj Britaniji kako bi proizveli magnet, a smatra se da bi se slične tehnike mogle koristiti za razvoj drugih uređaja i komponenti bez magneta rijetkih zemalja.
Prema proizvođačima MagNexa, u usporedbi s konvencionalnim magnetima, materijalni troškovi su 20 posto manji nego što bi inače bili, a postoji i 70 postotno smanjenje materijalnih emisija ugljika.
Samo u industriji električnih vozila, očekuje se da će potražnja za magnetima do 2030. biti deset puta veća od trenutne razine, prema Materials Nexusu – što pokazuje koliko važni ovi alternativni materijali imaju potencijal biti.
Uz korištenje umjetne inteligencije kako bi proizvodni procesi bili učinkovitiji, istraživači su zaokupljeni pronalaženjem načina za prikupljanje materijala rijetkih zemalja na održivije načine. Proboji poput ovog trebali bi ubrzati odmak od fosilnih goriva i emisija CO2.
Industrija umjetne inteligencije ima svoje izazove kada su u pitanju emisije CO2, naravno. Na svojoj trenutnoj putanji, predviđa se da će trošiti 3,5 posto globalne električne energije do 2030. Ako se ugljičnim otiskom umjetne inteligencije može upravljati, mogao bi se pokazati moćnim alatom u prijelazu na zelene tehnologije.
“Ovo postignuće pokazuje svijetlu budućnost materijala i proizvodnje”, kaže naučnik za materijale Iain Todd sa Univerziteta u Sheffieldu.
“Sljedeća generacija materijala, otključana snagom umjetne inteligencije, vrlo je obećavajuća za istraživanje, industriju i naš planet”, prenosi Science Alert.
