Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne iranska nuklearna postrojenja stavlja Bliski istok u izuzetno nestabilnu poziciju, s tim da su sve oči sada uprte u sljedeći potez Teherana. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je u nedjelju u Istanbulu da njegova zemlja ima “različite opcije” kada odlučuje kako odgovoriti na američke napade.
Od direktnih napada na američke baze u regiji do potencijalnog zatvaranja ključnog plovnog puta za globalni brodarski promet, Iran, kako piše CNN, vjerovatno razmatra svoje sljedeće poteze. Svi oni nose inherentne rizike za Islamsku Republiku, Izrael i Sjedinjene Američke Države.
Potencijalni iranski odgovori uključuju:
Direktno učešće SAD u sukobu moglo bi dovesti do toga da Iranski revolucionarni gardijski korpus (IRGC) aktivira svoje preostale posrednike širom Iraka, Jemena i Sirije. Ove grupe su prethodno pokretale napade na američku imovinu u regiji. Iako je libanonski Hezbollah nekada bio najjači iranski saveznik u regiji, ta je grupa značajno oslabljena izraelskim napadima.
Vijeće za vanjske odnose (CFR) navodi da SAD održavaju prisustvo na ukupno 19 lokacija širom regije, od kojih se osam smatra stalno prisutnim. CFR je procijenio da se od 13. juna na Bliskom istoku nalazi oko 40.000 američkih vojnika. Naprimjer, u Iraku je krajem prošle godine bilo 2.500 američkih vojnika. Iranski napad na ove snage nije nezamisliv, 2020. godine, iranski raketni napad na američki garnizon ostavio je više od 100 vojnika s traumatskim povredama mozga.
Kako piše CNN-ov politički i globalni analitičar Barak Ravid, Iranci su “nekoliko puta” upozorili da će, ukoliko se SAD “pridruže ovom ratu i napadnu njihova nuklearna postrojenja, uzvratiti američkim snagama i interesima u regiji, a takvih je mnogo”. Ponovni porast napada iz Jemena na američku imovinu već je na dnevnom redu. Jemenski pobunjenici Huti, koje podržava Iran, ranije su obećali da će napasti američke brodove u Crvenom moru ukoliko se SAD pridruže izraelskom sukobu s Iranom. Istaknuti zvaničnik Hutija objavio je na društvenim mrežama rano u nedjelju da “Trump mora snositi posljedice” američkih zračnih napada. Trenutno nije jasno da li ovo označava kraj primirja između SAD i Huta postignutog u maju.
Stručnjaci smatraju da bi Teheran, znajući da ne može direktno pobijediti u sukobu protiv Izraela i SAD, mogao pokušati započeti rat iscrpljivanja, s ciljem da iscrpi volju ili sposobnost svog protivnika za dugotrajnu borbu, što je predsjednik Trump na početku svog mandata rekao da želi izbjeći.
Iran posjeduje moć utjecaja na “cijeli komercijalni brodski promet u Zaljevu”, kako objašnjava Ravid za CNN, ukoliko odluči zatvoriti Hormuški moreuz, ključnu rutu za prijevoz nafte. Do sada nije bilo značajnijih poremećaja u globalnom protoku nafte. Međutim, ako se izvoz nafte poremeti ili ako Iran pokuša blokirati Hormuški moreuz, globalno tržište nafte moglo bi se suočiti s egzistencijalnom krizom. Kroz ovaj tjesnac svakodnevno protiče oko 20 miliona barela nafte, povezujući Perzijski zaljev s otvorenim okeanom.
Istaknuti savjetnik iranskog vrhovnog vođe, Hossein Shariatmadari, glavni urednik novina Kayhan, već je pozvao na raketne napade i zatvaranje Hormuškog moreuza. Mohammad Ali Shabani, stručnjak za Iran i urednik novinske kuće Amwaj, rekao je za CNN da geografska moć nad globalnim brodarstvom daje Iranu “sposobnost da izazove šok na tržištima nafte, podigne cijene nafte, podstakne inflaciju i sruši Trumpovu ekonomsku agendu”.
Neki stručnjaci vjeruju da će Iran vrlo vjerovatno sada težiti razvoju nuklearne bombe, čak i u slučaju promjene režima. Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Instituta Quincy u Washingtonu, izjavila je za X (bivši Twitter) da je “Trump upravo garantirao da će Iran postati nuklearna država u narednih 5 do 10 godina”, posebno ako dođe do promjene režima. Parsi smatra da bi novi vojni elementi, čak i ako preuzmu vlast, mogli biti mnogo “jastrebovskiji” od sadašnjeg režima i juriti ka nuklearnom oružju kao jedinom sredstvu odvraćanja.
Stručnjaci su ranije izjavili da je Iran vjerovatno premjestio svoje zalihe obogaćenog uranija iz ključnih nuklearnih postrojenja usred izraelskih napada. Iako Iran insistira da je njegov program mirnodopski, Izrael i SAD optužuju ga da teži razvoju nuklearnog oružja, za šta se uranij mora obogatiti do 90%. Očekuje se i povlačenje Irana iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), prema kojem se obavezao da neće razvijati bombu. Ali Vaez, direktor Iranskog projekta pri Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je za X da je “Iranski odgovor vjerovatno neće biti ograničen samo na vojnu odmazdu. Povlačenje iz NPT-a je sasvim vjerovatno”.
Prvi odgovor Irana na američki napad na njegove nuklearne lokacije bio je napad na Izrael. Iranske rakete pogodile su Tel Aviv, gdje je 86 osoba primljeno u bolnicu s povredama. Znajući da možda neće moći održati potpunu konfrontaciju sa SAD i nadajući se da će Trump smanjiti svoje učešće, Iran bi mogao samo nastojati održati status quo, boreći se isključivo protiv Izraela.
Mohammad Ali Shabani je CNN rekao da bi Trump mogao slijediti isti plan kao u napadu 2020. godine u kojem je ubijen iranski komandant Qasem Soleimani, gdje je želio “poslati veliku poruku, dobiti naslovnice, pokazati odlučnost SAD, ali onda izbjeći širi rat”. Iran bi mogao uzvratiti na način koji ne uključuje smrtne slučajeve, slično raketnom baražu na američke baze u Iraku 2020. godine, što je rezultiralo traumatskim povredama mozga, ali ne i smrtnim slučajevima.
Dva vojna analitičara sugeriraju da bi Iran mogao pribjeći “asimetričnim” mjerama, poput terorizma ili sajber-napada, kako bi se osvetio SAD, s obzirom na to da su izraelski napadi smanjili iranske vojne sposobnosti. Analitičar nacionalne sigurnosti CNN-a David Sanger smatra da IRGC (Islamska revolucionarna garda) “vjerovatno pokušava da shvati koje su mu mogućnosti preostale” kako se njihove zalihe raketa smanjuju. “Mislim da će IRGC biti malo oprezniji i sumnjam da će nas to odvesti do svih asimetričnih stvari koje mogu učiniti: sajber, terorizam. Mislim da će vjerovatno tražiti stvari gdje SAD ne mogu jednostavno postaviti tradicionalnu odbranu”, dodao je Sanger.
Penzionirani general-major James “Spider” Marks, šef geopolitičke strategije u investicijskoj banci Academy Securities, rekao je za CNN da je Izrael “prilično dobro obavio posao oštećujući iransku sposobnost lansiranja svog prilično robusnog inventara raketa”. Ipak, istakao je da IRGC, “iako ranjena”, i dalje ima “neke ogromne kapacitete” unutar i izvan regije, te da su SAD “ranjive… širom svijeta”.
Iran je ranije odbijao da se vrati za pregovarački sto dok je pod izraelskim napadima. U nedjelju je Araghchi izjavio da ne zna koliko je “prostora ostalo za diplomatiju” nakon američkih vojnih udara na iranska nuklearna postrojenja. “Prešli su veoma veliku crvenu liniju napadom na nuklearna postrojenja. … Moramo odgovoriti na osnovu našeg legitimnog prava na samoodbranu“, rekao je Araghchi.
Parsi je, kako navodi CNN, na X-u napisao da su se time “Iranci sami doveli u ćošak”. On smatra da je cilj Irana “prisiliti Trumpa da zaustavi Netanyahuov rat i time pokaže svoju sposobnost i spremnost da iskoristi američki utjecaj protiv Netanyahua”, ali je dodao da je “druga strana da je Teheran dao Izraelu pravo veta na američko-iransku diplomatiju – jednostavnim nastavkom rata, Izraelu je omogućeno da blokira razgovore između SAD i Irana”.
Iranski i evropski zvaničnici sastali su se u petak u Ženevi na razgovorima, koji su, prema iranskom izvoru, u početku bili napeti, ali su postali “mnogo pozitivniji”. Govoreći u nedjelju, Araghchi je rekao da su SAD odlučile “raznijeti” diplomatiju. Kako je Araghchi naveo za X, “Prošle sedmice smo pregovarali sa SAD kada je Izrael odlučio da uništi tu diplomatiju. Ove sedmice smo vodili razgovore sa E3 (grupom evropskih ministara)/EU kada su SAD odlučile da uništi tu diplomatiju”. Ali Vaez iz Međunarodne krizne grupe rekao je za Christiane Amanpour sa CNN-a da su „Iranci oklijevali pregovarati s pištoljem uperenim u glavu, a taj pištolj je već aktiviran“. Prema Vaezu, “vjerovatnija je situacija da su pregovori za sada završeni”.
