Još prije sedmicu dana, američkog predsjednika Donalda Trumpa hvalili su zbog, kako se tada činilo, njegove otpornosti na pritiske izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Danas, situacija izgleda potpuno drugačije – Trump je naredio najteži američki udar na Iran u posljednjim generacijama, i time, prema mnogima, pao u istu zamku kao i njegovi prethodnici.
Kada je ponovno izabran, Trump je govorio o novom pristupu prema Izraelu i mogućnosti redefinisanja odnosa s Netanyahujem, čovjekom kojeg su prethodne administracije teško mogle kontrolisati. No, nakon samo 150 dana u uredu, američka B-2 bombarderska eskadrila zasula je iranska nuklearna postrojenja, čime je SAD formalno ušao u sukob koji do tada nije direktno vodio.
Trumpova administracija ranije je signalizirala da pokušava obuzdati izraelske vojne ambicije. No, čini se da je izraelski premijer uspio isprovocirati situaciju u kojoj su Sjedinjene Države same pokrenule napad – nakon što ih izraelske unilateralne akcije nisu uspjele uvjeriti da ostanu po strani.
Još nedavno se činilo da Trump neće ponavljati greške prethodnih predsjednika, a neki su ga čak hvalili zbog otpora izraelskom uticaju. No, subotnji napadi na Fordo, Natanz i Isfahan pokazali su potpuni zaokret u njegovoj politici – kako strateškoj, tako i ideološkoj. Nekadašnji MAGA izolacionizam u Trumpovom najužem krugu ustupio je mjesto otvorenom vojnom intervencionizmu.
Trump, koji je tokom kampanje obećavao da neće uvlačiti Ameriku u nove ratove, sada se suočava s ozbiljnom mogućnošću eskalacije – uprkos njegovim javnim pokušajima da umiri situaciju i prikaže napade kao “ograničenu operaciju”.
U javnosti, Trump je pokušao djelovati kao da je u punoj koordinaciji s Netanyahujem, odbacujući ranije izjave američkog državnog sekretara Marca Rubija koji je izraelske napade nazivao “jednostranim” i isticao da SAD nije učestvovao.
“Želim zahvaliti i čestitati premijeru Bibiju Netanyahuu. Radili smo kao tim kao što nijedan tim do sada nije”, rekao je Trump, pokušavajući naglasiti savezničku slogu.
To je u potpunom kontrastu s početnom američkom reakcijom, kada je poručeno da je prioritet zaštita američkih snaga, a ne učešće u izraelskim akcijama.
Sada, kada su američke snage napale Iran, ratna logika se potpuno promijenila – a Trumpova administracija pokušava balansirati između poruke o ograničenoj vojnoj akciji i stvarnosti koja sugeriše početak dubljeg vojnog angažmana.
Sam Trump tvrdi da su napadi na iranska nuklearna postrojenja bili “jednokratna misija”, ali potpredsjednik JD Vance već je upozorio da bi, u slučaju iranskog odgovora, moglo doći do duže i šire vojne kampanje.
Izvori iz američke administracije navode da su sve vojne baze u regiji stavljene u stanje visoke pripravnosti, a mogućnost iranske odmazde procjenjuje se kao “vrlo vjerovatna”.
U međuvremenu, izraelski premijer Netanyahau slavi uspjeh operacije.
“Čestitam predsjedniče Trump. Vaša hrabra odluka da napadnete iranska nuklearna postrojenja snagom i pravednošću Sjedinjenih Američkih Država promijenit će historiju”, poručio je Netanyahau u video obraćanju.
Trump, koji je nekada pokušavao djelovati kao korektivni faktor izraelskim vojnim ambicijama, sada se čini potpuno uklopljen u Netanyahujevu strategiju – i možda više nema izlaza.
