Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, druge zaredom, i to za otprilike 3 posto, jer trgovci očekuju rast potražnje za “crnim zlatom” u drugom dijelu godine.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 3,2 posto, na 85,24 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,8 posto, na 80,73 dolara.
Rast cijena drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se procjenama da će u drugom dijelu godine potražnja porasti.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odlučila je blago povećati proizvodnju pred kraj godine, procijenivši da bi se potražnja trebala oporaviti – porasti u ovoj godini za nešto više od dva miliona barela dnevno.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) također očekuje rast potražnje, ali upola slabiji.
U SAD, najvećem svjetskom potrošaču nafte, počela je ljetna sezona putovanja, a analitičari investicijske banke Goldman Sachs procjenjuju da će tržište u trećem tromjesečju biti u manjku od 1,3 miliona barela dnevno.
Na jačanje potražnje ukazuje i podatak da su se zalihe nafte u SAD smanjile prošle sedmice za 2,5 miliona barela, a potrošnja je, prema podacima o opskrbi benzinskih stanica, porasla za 1,9 miliona barela dnevno.
“Cijene bi ovog ljeta mogli podržati sezonsko jačanje potražnje, rasplamsavanje sukoba Izraela i Hezbollaha te sezona uragana”, objašnjavaju analitičari Citija.
S druge strane, veći rast cijena zakočile su poruke niza čelnika američke centralne banke da neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa jer je inflacija u SAD i dalje znatno iznad ciljanih nivoa Feda od 2 posto.
A povišene kamate znače da Fed nastoji usporiti rast potražnje i privrede, a to bi moglo negativno utjecati na potražnju za naftom.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, cijene su nafte u plusu u odnosu na početak godine – na londonskom tržištu gotovo 11, a na američkom tržištu oko 12 posto.