Rat je skup. Osim razaranja, osobnih tragedija i poginulih, on iziskuje golema sredstva za kupnju i mobilizaciju opreme. Gubi se i radna snaga, što i Izrael i njegova ekonomija osjećaju na više strana. Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Liban kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah. Prošli tjedan Izrael je izveo napade duboko u unutrašnjost Irana s ciljem onesposobljavanja njegovih nuklearnih kapaciteta, piše Deutsche Welle.
Zbog svega toga izraelska ekonomija trpi ozbiljan pritisak. Mnogi pripadnici pričuve pozvani su su u vojsku i morali su privremeno napustiti svoja radna mjesta. Istodobno su poništene radne dozvole za brojne Palestince, a prelazak granica za njih postaje sve teži. Zbog toga je sve teže popuniti radna mjesta. U aprilu je nezaposlenost u zemlji iznosila 3%, što je znatno manje u odnosu na 4,8% u 2021. godini.
U isto vrijeme vojni su izdaci snažno porasli. Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz aprila 2024. godine, izraelski vojni izdaci porasli su za 65% i dosegli oko 40,4 milijarde eura. Time su vojni izdaci dosegnuli 8,8% BDP-a– najviše na svijetu nakon Ukrajine. Proračun za 2025. godinu predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj historiji i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu, navodi The Times of Israel.
Itai Ater, profesor ekonomije na Sveučilištu u Tel Avivu, kaže da je rat trenutno vrlo skup i da postoji velika neizvjesnost u pogledu bliske i daleke budućnosti.
Troškovi su doista visoki. Tijekom posljednjih 20 mjeseci mnogi su Izraelci proveli stotine dana u pričuvnim jedinicama. Drugi su morali napustiti domove uz granicu, što je drastično poremetilo njihove živote. I socijalne službe su pod pritiskom. Od napada prošlog petka mnogi nisu radili, uključujući one zaposlene u industriji, trgovini, tehnologiji i obrazovanju, kaže Ater. Redovni komercijalni letovi iz i prema Izraelu trenutačno su obustavljeni. Zrakoplovne kompanije povukle su svoje avione, a zatvoren je zračni prostor iznad većeg dijela Bliskog istoka.
Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje.
Izraelska je ekonomija proteklih godinu i pol dana trpjela, no pokazala se iznenađujuće otpornom, kaže Benjamin Bental, profesor emeritus ekonomije sa Sveučilišta u Haifi. I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevina i poljoprivreda pretrpjeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, obrane i trgovine hranom ostali su stabilni. U 2024. godini izraelska je ekonomija ostvarila prihode veće od 470 milijardi eura, nadmašivši prethodne godine.
Bental ističe stalni uspjeh sektora visoke tehnologije i čvrstoću tržišta rada koje je ‘najnapetije dosad‘. Nisu se do sad ostvarile niti prijetnje kako bi Hezbolah ili Iran mogli napasti ključnu energetsku i internetsku infrastrukturu pa su i poslovne aktivnosti uglavnom neometane.
<h2>Tehnološka velesila suočava se sa stagnacijom zapošljavanja</h2> Nije slučajno što se Izrael smatra tehnološkom silom. Taj sektor zapošljava 12% ukupne radne snage i sudjeluje s oko 25% čitavog poreza na dohodak zahvaljujući visokim plaćama u tom sektoru, navodi američka investicijska banka Jefferies. Tehnološki proizvodi i usluge čine 64% izraelskog izvoza i oko 20% BDP-a. No prema izvješću Izraelske agencije za inovacije iz aprila, broj zaposlenih u tom sektoru stagnira od 2022. godine. Godine 2024. broj domaćih zaposlenika u visokoj tehnologiji smanjio se prvi put u desetljeću, dok je istodobno porastao broj onih koji sele u inozemstvo na duže razdoblje.
