Wall Street je opsjednut pitanjem kako bi sukob između Izraela i Irana mogao utjecati na Hormuški tjesnac – jedno od najvažnijih čvorišta za svjetsku trgovinu naftom, izvještava CNN.
Iako su međunarodna tržišta za sada relativno stabilna nakon uzajamnih napada između dvije zemlje, situacija bi se mogla drastično promijeniti ako rat onemogući plovidbu tankera kroz ovaj tjesnac, koji razdvaja Iran, Oman i Ujedinjene Arapske Emirate.
Hormuški tjesnac, širine između 55 i 95 kilometara, povezuje Perzijski zaljev s Arapskim morem i ključan je za izvoz nafte i ukapljenog prirodnog plina iz regije Bliskog istoka. Kroz ovaj prolaz dnevno se preveze oko 20 miliona barela nafte, što predstavlja četvrtinu svjetske potrošnje, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Neke procjene govore čak o trećini svjetske nafte.
Iako do sada nije bilo većih poremećaja, primjećuje se da tankeri oklijevaju ili duže čekaju na prolaz. Tjesnac ostaje otvoren, ali se broj dnevnih tranzita smanjio. Pomorski informacijski centar JMIC objavio je da je prošle sedmice zabilježen manji pad broja teretnih brodova koji prolaze kroz ovaj prolaz.
Ako bi Iran odlučio blokirati tjesnac, posljedice za globalno tržište energenata bile bi ogromne. Investicijska banka Goldman Sachs upozorava da bi takav scenario mogao uzrokovati rast cijena nafte iznad 100 dolara po barelu.
Hormuški tjesnac je od vitalnog značaja za svjetsku ekonomiju. Iako Iran redovno prijeti zatvaranjem, stvarna blokada bi izazvala snažnu globalnu reakciju. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao na hitnu evakuaciju Teherana, cijene nafte su ponovno počele rasti, a Washington je signalizirao spremnost na otvoreno učešće u sukobu na strani Izraela.
Stručnjaci ističu da bi čak i prijetnja zatvaranjem tjesnaca mogla destabilizirati tržišta i naglo podići cijene energije.
Iako Iran ima kapacitete da privremeno poremeti promet, dugoročna blokada tjesnaca bila bi teško izvodiva. Analitičari RBC Capital Marketsa upozoravaju da izraelsko-iranski sukob može poremetiti pomorski promet i proizvodnju nafte i na druge načine – poput napada na skladišta, rafinerije ili plinske pogone.
CNBC navodi da je zatvaranje malo vjerovatno, a možda čak i fizički nemoguće. Predsjednica Transversal Consultinga Ellen Wald ističe da Iran ne bi imao direktnu korist od tog poteza, dok Anas Alhajji iz Energy Outlook Advisors upozorava da bi time više naštetio svojim partnerima nego neprijateljima – prije svega Kini, koja uvozi čak tri četvrtine iranske nafte.
Iran je i ranije prijetio blokadom tjesnaca, naročito 2018. nakon što je Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma. Međutim, nikada nije došlo do stvarnog zatvaranja. Veći dio tjesnaca pripada Omanu, a dovoljno je širok da se može zaobići. Brodovi bi, iako prolaze kroz iranske vode, mogli koristiti alternativne rute kroz teritorijalne vode UAE i Omana.
Najveće posljedice osjetile bi azijske zemlje – Kina, Indija i Japan – koje kupuju oko 70% nafte i plina koji prolaze ovim putem. Preusmjeravanje nafte preko alternativnih kopnenih ruta, poput saudijskog naftovoda Istok-Zapad do Crvenog mora ili naftovoda iz UAE do Fujairaha, moglo bi pokriti tek manji dio potražnje.
IEA upozorava da bi svaki duži poremećaj u ovom tjesnacu ozbiljno ugrozio globalne zalihe jer se većina slobodnih proizvodnih kapaciteta nalazi upravo u zemljama Perzijskog zaljeva.
Još je teža situacija na tržištu ukapljenog prirodnog plina. Cjelokupan izvoz LNG-a iz Katara – drugog najvećeg izvoznika na svijetu – i UAE mora proći kroz Hormuški tjesnac. Samo u prvih deset mjeseci 2023. tim putem je prošlo 90 milijardi kubika plina, što čini petinu svjetske LNG trgovine. Oko 80% tih količina odlazi u Aziju, a ostatak u Evropu.
