Mars, naš crveni planetarni susjed, već decenijama fascinira čovječanstvo, prvenstveno zbog vječnog pitanja: da li je na njemu postojao život, ili možda još uvijek postoji? Iako direktni dokazi života na Marsu još nisu pronađeni, najnovija otkrića s rovera i orbitalnih letjelica neprestano donose nove dokaze koji uzbuđuju naučnike i jačaju uvjerenje da je Mars nekada bio, ili je možda i sada, dom mikroskopskom životu. Potraga za vanzemaljskim životom nikada nije bila intenzivnija.
Ideja o životu na Marsu vuče korijene iz ranog 20. stoljeća, kada su astronomi spekulisali o “kanalima” na Marsu. Iako su ti kanali kasnije opovrgnuti kao optičke iluzije, potraga je nastavljena. Ključ za život je voda, a Mars je nekada bio vlažan planet. Današnje misije fokusirane su na pronalaženje tragova vode i organskih molekula, “građevnih blokova” života.
Misije poput rovera Perseverance i Curiosity, te orbitalnih letjelica, neprestano šalju podatke koji preoblikuju naše razumijevanje Marsa:
Voda ispod površine: Radarski podaci s orbitalnih sondi sugerišu postojanje velikih rezervoara slane, tečne vode ispod južne polarne kape Marsa. Iako je riječ o slanoj vodi na niskim temperaturama, to je potencijalno okruženje koje može podržavati ekstremofilne oblike života.
Organske molekule: Roveri su detektovali kompleksne organske molekule u uzorcima tla na Marsu. Organske molekule su ključne za život, iako njihovo prisustvo ne znači automatski život (mogu nastati i nebiološkim procesima). Njihova pojava u drevnim sedimentima je ipak značajan trag.
Metan u atmosferi: Povremeno se detektuju tragovi metana u marsovskoj atmosferi. Metan se na Zemlji često proizvodi biološkim procesima (mikroorganizmima). Iako se može proizvesti i geološkim procesima, njegovo prisustvo i fluktuacije intrigiraju naučnike.
Drevna jezera i rijeke: Fotografije i geološke analize jasno pokazuju da je Mars u dalekoj prošlosti imao jezera, rijeke i možda čak i oceane. Otkriće drevnih korita rijeka i sedimentnih stijena koje su nastale u vodi, snažan su dokaz da je Mars nekada bio nastanjiv.
Svi ovi dokazi, iako indirektni, čine Mars najvjerovatnijim mjestom za pronalazak vanzemaljskog života u našem solarnom sistemu. Buduće misije, uključujući i one koje će donositi uzorke marsovskog tla na Zemlju radi detaljnije analize u laboratorijima, imat će za cilj pronaći direktne “potpise” života – fosile mikroorganizama ili aktivne biološke procese.
Pitanje da li postoji život na Marsu nije samo naučna radoznalost; ono je duboko filozofsko i koje će imati ogromne implikacije za naše shvatanje mjesta u univerzumu. Svaki novi dokaz s Crvene planete čini tu misteriju sve uzbudljivijom i približava nas odgovoru koji bi mogao promijeniti sve.
