Otkriveni otisci kandži na ploči stijene staroj 356 miliona godina iz Australije sugerišu da su se rođaci reptila pojavili između 35 i 40 miliona godina ranije nego što se ranije mislilo.
Ovi tragovi također pomjeraju porijeklo amniota – grupe koja uključuje reptile, ptice i sisare – unazad, i pružaju nove dokaze o prelasku životinja iz isključivo morskog okruženja na život na kopnu.
Amnioti predstavljaju ključnu fazu u evolucijskom prijelazu sa života u vodi na kopneni jer su jedini četveronošci (stvorenja sa četiri ekstremiteta) koji su razvili sposobnost razmnožavanja na kopnu, piše CNN.
Prethodno su najstariji fosili tijela i otisci povezani s amniotima datirani na 318 miliona godina u Kanadi.
Međutim, nova otkrića, objavljena 14. maja u časopisu Nature, dovode u pitanje dugogodišnje pretpostavke i ukazuju na to da se transformacija četveronožaca iz vodenih u kopnene oblike vjerovatno dogodila mnogo brže nego što su naučnici ranije mislili.
„Zapanjen sam“, rekao je koautor studije Per Erik Ahlberg, profesor evolucijske i razvojne biologije na Univerzitetu Uppsala u Švedskoj. „Jedna ploča sa otiscima, koju može podići jedan čovjek, dovodi u pitanje sve što smo mislili da znamo o evoluciji modernih četveronožaca.“
Lokacija otkrića sugerira da je Australija – nekadašnji centralni dio drevnog južnog superkontinenta Gondwane koji je obuhvatao i današnju Afriku, Južnu Ameriku, Arabiju, Madagaskar, Antarktik i Indiju – možda idealno mjesto za dalju potragu za fosilima amniota i reptila.
Ploča stijene, koju su pronašli amaterski paleontolozi i koautori studije Craig Eury i John Eason u formaciji Snowy Plains u Viktoriji, Australija, pokazuje dva seta tragova iste životinje – najranijih ikada otkrivenih otisaka kandži.
Oblik stopala podsjeća na današnjeg vodenog guštera (varana), a iako je tačna veličina životinje nepoznata, mogla je ličiti na malog guštera dužine oko 80 cm, rekao je glavni autor studije John Long, profesor paleontologije na Univerzitetu Flinders. Varani su veliki gušteri porijeklom iz Azije i Australije.
Zakrivljene kandže – ključna osobina reptila – mogle su ovom prapovijesnom četveronošcu omogućiti kopanje i penjanje po drveću.
Prema Ahlbergu, životinja koja je ostavila otiske najstariji je poznati reptil i amniot. Time naučnicima pomaže da dekodiraju kako su se četveronošci evolucijski razvijali.
„Naš nalaz sugeriše da su se dvije glavne evolucijske linije modernih četveronožaca – jedna prema današnjim vodozemcima, druga prema reptilima, sisarima i pticama – razdvojile mnogo ranije nego što se mislilo, vjerovatno još u devonskom periodu prije oko 380 miliona godina“, izjavio je Long.
Prije ovog otkrića, vjerovalo se da je devonski period bio doba primitivnih riba i „ribo-poda“ poput Tiktaalika, koji su imali osobine i riba i ranih četveronožaca i tek su počeli da istražuju obale.
Nova studija pokazuje da su tada koegzistirali različiti veliki i mali četveronošci, neki potpuno vodeni, drugi pretežno ili potpuno kopneni.
„Jedna od implikacija naše studije je da je raznolikost četveronožaca u to vrijeme bila veća i da je uključivala naprednije forme nego što se ranije mislilo“, naveo je Ahlberg u e-mailu.
Važno je razumjeti kada je život prešao iz vodenog u kopneni jer je to bio jedan od najvećih evolucijskih koraka, kaže Long. Ova tranzicija značila je da životinje više nisu bile ovisne o životu u vodi ili njenoj blizini.
Prelaz je djelimično bio moguć jer su amnioti razvili tvrdo-ljušturasta jaja umjesto mekih.
„Iskorak kičmenjaka na kopno bio je ključan trenutak, a evolucija amnionskog jajeta kod zajedničkog pretka reptila i sisara jedan od najvažnijih koraka“, rekao je Ahlberg. „Ovi događaji su ključni i za našu vlastitu lozu, kao i za historiju života na Zemlji.“
Nova studija pomjera porijeklo amniota dublje u karbonski period (od 359 do 299 miliona godina), što otvara veći vremenski okvir za ranu diverzifikaciju reptila, rekao je Stuart Sumida, predsjednik Društva za vertebratnu paleontologiju i profesor biologije na Kalifornijskom državnom univerzitetu u San Bernardinu.
Long još od 1980. proučava fosile riba iz okruga Mansfield, gdje je pronađena ploča. „To područje je poznato po spektakularnim fosilima riba i drevnim morskim psima, ali sveti gral je bio dokaz o kopnenim životinjama – četveronošcima poput ranih vodozemaca. Godinama smo tragali za takvim otiscima – dok ova ploča nije stigla u naš laboratorij“, rekao je.
