Nova obavještajna saznanja koja su razmotrili američki i zapadni zvaničnici sugeriraju da je predsjednik Rusije Vladimir Putin možda preusmjerio svoj neposredni fokus u ratu protiv Ukrajine ka kratkoročnijim ciljevima – učvršćivanju kontrole nad već zauzetim teritorijama i jačanju posrnule ruske ekonomije, kazali su izvori bliski CNN-u.
Ova promjena predstavlja odmak od ranijih procjena koje su sugerirale da Putin vjeruje da je u prednosti, sa dovoljnim ljudstvom i zamahom za dugotrajni sukob i eventualno potpuno zauzimanje Ukrajine.
Percepcija da je Putin možda promijenio strategiju dodatno je učvrstila uvjerenje predsjednika Donalda Trumpa i njegovih pregovarača da bi Kremlj mogao biti spremniji za mirovni dogovor nego ranije, tvrde dva izvora iz SAD-a.
Međutim, visoki američki zvaničnici ostaju skeptični prema Putinovim tvrdnjama da želi mir, uprkos tome što predloženi sporazum nudi Rusiji izuzetno povoljne uslove – uključujući zadržavanje većine okupiranih teritorija. Strahuje se da bi Moskva, čak i ako potpiše dogovor, kasnije mogla nastaviti rat s ciljem daljnjeg osvajanja Ukrajine.
– Mislim da Putin sada razmišlja o razumnijim kratkoročnim ciljevima, rekao je visoki zapadni obavještajni zvaničnik.
Trumpova administracija vrši pritisak na Moskvu kroz prijetnje novim sankcijama, ali istovremeno nudi i istorijske mogućnosti za američko-ruske investicije u slučaju kraja rata. Ovo stavlja Putina u delikatnu poziciju.
– Sve zavisi od toga šta je SAD spremna da ponudi, kako bi Putin mogao domaćoj javnosti predstaviti nešto što izgleda kao pobjeda, rekao je isti zvaničnik.
Putin i dalje, tvrde izvori, zadržava dugoročnu ambiciju da zauzme dijelove Ukrajine koje smatra “kolijevkom ruske civilizacije”.
Prema visokom evropskom zvaničniku, Kremlj trenutno glumi spremnost na kompromis kako bi poboljšao odnose sa SAD-om, ali se nije odrekao svojih krajnjih ratnih ciljeva.
– Moskva računa da će, nakon taktičke pauze, koristiti kombinaciju vojnih, ekonomskih i političkih sredstava kako bi ostvarila Putinove pune ciljeve, rekao je zvaničnik.
Početkom godine američka obavještajna služba upozorila je Trumpove savjetnike da kontrola nad Ukrajinom ostaje Putinov glavni prioritet, te da bi mogao iskoristiti brzopletost nove administracije u pokušaju da dođe do dogovora.
Kongresmen Jason Crow, član obavještajnog odbora Predstavničkog doma, tvrdi da Putin vidi Trumpa kao slabog i neiskusnog predsjednika, te smatra da bi postignuti dogovor bio neprimjenjiv i neodrživ.
Ukrajinsko rukovodstvo tokom pregovora uporno traži bezbjednosne garancije SAD-a i Evrope, kako bi se spriječio ponovni napad Rusije nakon eventualnog dogovora, čak i ako pristanu na teritorijalne ustupke.
Jedan američki zvaničnik naglašava:
– Cilj Rusije je priznanje što više teritorije i maksimalno oslabljena Ukrajina.
Razgovori se uglavnom vode o pet teritorija koje Rusija djelimično ili potpuno kontroliše, uključujući Krim. Trump je ranije izjavio da Ukrajina vjerovatno neće vratiti većinu izgubljenih teritorija.
Potpredsjednik JD Vance prošle sedmice je kazao da SAD predviđa primirje blizu trenutnih linija fronta, uz moguće teritorijalne razmjene.
– Ovaj dogovor nije samo o pet teritorija – rekao je jedan pregovarač koji se četiri puta sastao s Putinom – već o nečemu što može imati globalni značaj.
CNN prenosi da su neki evropski saveznici duboko zabrinuti jer bi dogovor značio priznavanje okupiranih teritorija.
Trump je navodno spreman priznati ruski suverenitet nad Krimom, dok je Sergej Lavrov izjavio da Rusija traži međunarodno priznanje svih pet teritorija, što je Kijev kategorički odbacio.
Keith Kellogg, američki izaslanik za Ukrajinu, rekao je da administracija čeka ruski pristanak na primirje.
