Nakon smrti pape Franje u 88. godini života, svjetska pažnja sada je usmjerena prema Vatikanu gdje će uskoro biti održana konklava — tajno glasanje na kojem će kardinali izabrati novog poglavara Katoličke crkve, vrhovnog vođu za više od 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Iako konačan ishod ovog izbora ostaje duboko neizvjestan, nekoliko imena već se ozbiljno spominje u vatikanskim i crkvenim krugovima. Proces izbora pape oduvijek je bio složen, zatvoren i nepredvidiv, a poznato je da, kako kažu vatikanski analitičari, „Duh Sveti često iznenadi“.
Prema izvještajima vatikanskih stručnjaka i analitičara, tri kardinala posebno se izdvajaju kao najizgledniji kandidati za nasljednika pape Franje:
Italijanski kardinal Pietro Parolin, aktualni državni sekretar Vatikana, smatra se jednim od glavnih favorita. Poznat je po svojoj diplomatskoj vještini i ulozi u važnim međunarodnim pregovorima, uključujući američko-kubansko približavanje i sporazum Vatikana s Kinom.
„On je vrlo sposoban diplomat“, rekao je Thomas Reese, američki katolički svećenik i pisac. Ipak, Parolinov ugled donekle je zasjenjen aferom vezanom za sumnjivu kupovinu nekretnina u Londonu, što bi moglo uticati na odluku kardinala.
Kardinal Luis Antonio Tagle s Filipina također se visoko kotira među favoritima. Nazivaju ga „azijskim Franjom“ zbog njegove skromnosti, harizmatičnosti i bliskosti s običnim ljudima. Tagle slovi za progresivnog lidera s naglašenim osjećajem za socijalnu pravdu.
„Prije pet ili šest godina bio je miljenik pape Franje za njegova nasljednika. Danas vodi važno vatikansko tijelo za evangelizaciju“, ističu vatikanski izvori. Ako bude izabran, bio bi prvi papa iz Azije u historiji Katoličke crkve.
Među konzervativnim kardinalima najviše se ističe Péter Erdő, nadbiskup Ostrogonsko-budimpeštanski iz Mađarske. Erdő je poznat kao vrhunski poznavalac kanonskog prava i kandidat kojeg cijene oni koji smatraju da Crkvu treba vratiti konzervativnijem i tradicionalnijem smjeru.
„Ljudi ga cijene jer je snažan kanonist i odlično poznaje crkveno pravo“, izjavio je Edward Pentin, vatikanski stručnjak i autor knjige Sljedeći papa: Glavni kardinalski kandidati.
Od ukupno 252 kardinala, njih 138 ima pravo glasa na predstojećoj konklavi, budući da su mlađi od 80 godina. Većinu tih kardinala imenovao je upravo papa Franjo, što dodatno komplikuje predviđanja jer su među njima različiti profili — od progresivnih do konzervativnih.
Vatikanski analitičari ističu da će „ova konklava biti znatno drugačija od one koja je izabrala papu Franju — manje italijanska, manje evropska, a više afrička i azijska“.
Kako je rekao otac Thomas Reese, „kad je Benedikt XVI. dao ostavku, bio sam uvjeren da nema šanse da izaberu isusovca. Ipak su izabrali. To pokazuje koliko je zapravo teško predvidjeti kako stvari funkcionišu unutar Sikstinske kapele“.
Za sada nema jasnog favorita, a proces će, kako tradicija nalaže, ostati zatvoren za javnost sve dok dim iz dimnjaka Sikstinske kapele ne označi izbor novog pape.
