U simboličnom činu koji je odjeknuo širom Evrope, novi generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nenajavljeno je posjetio Odesu, grad koji često trpi ruske raketne napade.
Posjeta dolazi samo dan nakon razornog napada na Sumy u kojem je poginulo 34 civila, a deseci su povrijeđeni. Rutte je u izjavi poručio da NATO “neće okrenuti leđa Ukrajini” i da Savez “prepoznaje pravo svake suverene zemlje da sama odlučuje o svojoj budućnosti” .
U svjetlu nemogućnosti brzog članstva Ukrajine u NATO-u zbog odredbi člana 5 (kolektivna odbrana), Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo predvode novu formaciju pod nazivom “koalicija voljnih”. Riječ je o grupi od 31 zemlje koje su spremne dugoročno podržavati Ukrajinu čak i nakon okončanja rata. Ta podrška uključuje:
Koalicija predstavlja poluformalan sigurnosni kišobran koji je zamišljen kao osiguranje protiv mogućeg ponovnog ruskog napada nakon mira.
Odluka administracije Donalda Trumpa da ne potpiše zajedničku izjavu G7 o osudi ruskog napada izazvala je talas zabrinutosti u evropskim prijestolnicama. Iako Pentagon nastavlja sa isporukom pomoći, politička neizvjesnost oko američke podrške otvara prostor za jačanje evropskih odbrambenih mehanizama. Evropski lideri sada sve ozbiljnije razmatraju i opciju stvaranja vlastite vojne autonomije unutar okvira EU – što je godinama bila tabu tema .
Ukrajina već godinama formalno teži članstvu u NATO-u, ali je rat dodatno zakomplikovao proces. Iako je zemlja de facto usvojila brojne NATO standarde – uključujući interoperabilnost, reformu komandne strukture i borbenu spremnost – formalno članstvo ostaje izvan domašaja, prije svega zbog bojazni Zapada da bi to moglo direktno uvući Alijansu u rat s Rusijom.
Prema anonimnim izvorima iz diplomatskih krugova, razmatra se tzv. “fazni model članstva”, u kojem bi Ukrajina najprije dobila status “sigurnosnog partnera s proširenim garancijama”, a puno članstvo bi uslijedilo nakon završetka rata i stabilizacije granica .
Moskva je oštro reagovala na sve veći stepen saradnje između Ukrajine i NATO-a. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se “Zapad kocka sa globalnom sigurnošću” i da Rusija “zadržava pravo na preventivne mjere”. Te mjere uključuju:
Ova retorika dodatno učvršćuje stav u NATO-u da je “strategija odvraćanja i podrške Ukrajini” jedini efikasan odgovor na ruski revizionizam.
Pored sigurnosne dimenzije, EU i NATO razmatraju kako obnoviti Ukrajinu i trajno je integrisati u zapadnu infrastrukturu. Planovi uključuju:
Na samitu G7 u Tokiju planira se predstavljanje zajedničke mape puta za obnovu Ukrajine do 2030. godine.
Ukrajina je danas postala epicentar redefinisanja evropske sigurnosti. Iako još nije formalni član NATO-a, već sada ima pristup mnogim ključnim benefitima koje članice uživaju. Ruski rat protiv Ukrajine, ironijom sudbine, možda je upravo ono što će Ukrajinu brže gurnuti ka Zapadu – dublje i trajno nego ikad prije.
