Na istočnim granicama Evrope vodi se egzistencijalna borba za pravo značenje demokratije. Vlada Donalda Trumpa je tu da pomogne.
Rumunija, država s 19 miliona stanovnika koja graniči s Ukrajinom, sada se nalazi u centru transatlantskog sukoba između saveznika američkog predsjednika i evropskih centrista koji strahuju da se ključni izbori manipulišu u korist Moskve.
U fokusu je ustavna kriza koja je izbila u novembru, kada je ultranacionalistički, proruski kandidat Călin Georgescu neočekivano pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora, piše Politico.
Dok je šok zahvatio Bukurešt i širu međunarodnu zajednicu, vlasti su pokrenule istragu Georgescuove kampanje. Otkrili su navodne finansijske nepravilnosti i veze s kontroverznim ličnostima, kao i izvještaje o stranoj intervenciji, uključujući masovnu TikTok kampanju utjecaja. Sumnja je odmah pala na Rusiju.
U decembru, samo nekoliko dana prije drugog kruga izbora između Georgescua, koji je kritikovao NATO i izrazio divljenje Vladimiru Putinu, i proevropskog kandidata, Ustavni sud Rumunije presudio je da su izbori kompromitovani i moraju biti poništeni.
Ponovljeni izbori zakazani su za maj, dok istraga traje. Međutim, izborna komisija je u nedjelju zabranila Georgescuu da se ponovo kandiduje. Ima nekoliko dana da uloži žalbu, ali male su šanse da će uspjeti.
Za kritičare ove odluke, uključujući Elona Muska, Trumpovog moćnog saveznika, ovo je još jedan dokaz “zavjere evropskog establišmenta”, gdje stare političke elite sarađuju s dubokom državom kako bi ostale na vlasti.
Problem za rumunsku demokratiju je što mnogi građani, kao i neutralni posmatrači, smatraju da ima istine u ovim tvrdnjama. Razočaranje političkim establišmentom je široko rasprostranjeno, a Georgescu je nudio radikalnu promjenu.
S druge strane, proevropski centristi u Bukureštu, Briselu i širom Evrope strahuju da je Rumunija žrtva klasične ruske operacije utjecaja.
Odmah nakon odluke izborne komisije, Georgescuovi pristalice su izašli na ulice, sukobili se s policijom i preplavili društvene mreže bijesom.
Georgescu je brzo iskoristio nastrojenja protiv establišmenta, šireći priču na međunarodnom nivou.
“Direktan udarac u srce svjetske demokratije,” napisao je na društvenoj mreži X, koju vodi Elon Musk. “Ako demokratija u Rumuniji padne, past će u cijelom svijetu! Ovo je tek početak! Evropa je sada diktatura, Rumunija je pod tiranijom!”
Sve u vezi s Georgescuovom pričom čini ga idealnim kandidatom za podršku Trumpovih radikalnih pristalica. Kao nezavisni kandidat, on se protivi LGBTQ+ pravima, kritikuje EU i podršku Ukrajini, izražava divljenje Putinu, rumunskim fašističkim vođama iz prošlosti i Drakuli.
Na TikToku se predstavljao kroz video snimke na kojima vježba na atletskoj stazi i nosi tradicionalnu rumunsku odjeću dok jaše konja.
I Musk i američki potpredsjednik JD Vance već su prošle godine kritikovali poništenje izbora, tvrdeći da je to dokaz da evropsku politiku kontrolišu elite koje ne mogu prihvatiti volju naroda.
Musk je u nedjelju na X-u ponovo podijelio objave koje osuđuju zabranu Georgescuove kandidature, nazivajući odluku “ludošću”.
Ovakvi komentari mogu dodatno raspiriti nemire u Rumuniji.
“Ako ovakve izjave ponovo dođu od Vancea, Muska ili drugih, ljudi će se još više uvjeriti da im je nanesena nepravda i da ih podržava Trumpova administracija,” rekla je Oana Popescu-Zamfir, direktorica GlobalFocus Centra, think tanka iz Bukurešta. “Ovo više nije samo ruska intervencija, sada imamo dvostruku intervenciju – iz Rusije i iz Washingtona.”
Nova simbioza između Kremlja i Trumpove administracije stvara zbrku u Bukureštu.
Tokom Hladnog rata, Rumunija je bila jedna od najprozapadnijih zemalja iza Željezne zavjese, održavajući veze sa SAD-om, ali istovremeno ostajući oprezna prema Moskvi.
