Čini se da je Friedrich Merz, bivši bankar koji nikada nije bio ministar u vladi, gotovo siguran da će biti sljedeći kancelar Njemačke nakon što je njegov konzervativni savez CDU/CSU osvojio najviše glasova na nedjeljnim ključnim saveznim izborima.
Tokom kampanje njegova odluka da dobije glasanje u parlamentu oslanjajući se na podršku krajnje desnice pokazala se historijskom i vrlo kontroverznom prekretnicom, iako je od tada insistirao da nikada neće srušiti njemački “firewall” (“brandmauer”) ulaskom u koalicijsku vladu s antiimigrantskom Alternativom za Njemačku.
Međutim, koliko god da je domaći politički – i ekonomski – krajolik težak, mnogi Merzovi najhitniji izazovi mogli bi doći izvan Njemačke. Čovjek koji je nekad osvojio pohvale tvrdnjom da bi mogao pojednostaviti živote miliona ljudi smanjenjem poreznih pravila kako bi stali na poleđinu podmetača za pivo, suočava se s potpuno složenijom stvarnošću, piše Guardian.
Merz, oduševljeni avijatičar i otac troje djece, čija ga je supruga spriječila da kupi vlastiti privatni mlažnjak dok mu djeca ne odu od kuće, poželjet će rano ostaviti trag. Evo kratkog pogleda u njegovu ladicu.
Budući da se u ranoj predizbornoj kampanji predstavio kao samouvjeren poslovni čovjek koji bi bio dobro opremljen za sklapanje dogovora licem u lice s merkantilnim Donaldom Trumpom, Merz je bio prisiljen promijeniti svoje stajalište u roku od nekoliko sati nakon što je američki predsjednik preokrenuo narativ o ruskom agresorskom ratu na Ukrajinu.
Nekad optimistični transatlantist dobio je prvu dozu realpolitike i prije nego što je osvojio čelnu dužnost. Činilo se da ga je to pretvorilo u realista pepeljastog lica, namrštenih obrva, i njegova se retorika brzo promijenila.
Merz nije učinio ništa da sakrije šok nakon Trumpovih izjava u kojima je Ukrajinu optužio za rat. Merz je to nazvao “klasičnim obrtanjem narativa počinitelj-žrtva”.
“Tako to Putin predstavlja godinama i iskreno sam pomalo šokiran da je Donald Trump sada očito to učinio svojim”, rekao je, govoreći o Trumpu kao “poštovatelju autokratskih sistema”.
Međutim, kako je rekao, Evropa neće nigdje odvesti ako se zaglibite u emocije.
“Jedino što možemo učiniti ako imamo drugačiju predodžbu o … demokratiji … [je] da se što prije okupimo u Evropi.”
Ipak, izazov je ogroman. Noćni slom u odnosima između Washingtona i Berlina, koji Merz bez sumnje naziva “epohalnim prekidom”, vjerovatno će postati odlučujući element njegovog kancelarstva.
Zasigurno će dominirati već prenatrpanom uloškom. Kao vođa najveće evropske ekonomije, njegovo rješavanje krize bit će ključno za to kako će se kontinent suprotstaviti novom svjetskom poretku.
Najvećoj evropskoj ekonomiji potrebno je ponovno pokretanje. Brojni su izazovi, od pretjerane regulacije i škripave infrastrukture do visokih troškova energije, kroničnog nedostatka vještina i starenja stanovništva. Postoji, kažu mnogi Nijemci, hitna potreba za ulaganjem u sve, od obrane zemlje do njene infrastrukture.
Ali to će vjerovatno zahtijevati od Merza da ublaži ustavom zaštićeno pravilo poznato kao “kočnica duga”, koje je Berlin godinama koristio kako bi tvrdio da ima toliko hvaljeni status uzora fiskalne discipline.
Pod kočnicom – koju je 2009. uvela Angela Merkel kako bi pokazala da je Njemačka predana uravnoteženju knjiga nakon bankarskog sloma – savezna vlada mora ograničiti godišnje zaduživanje na 0,35% BDP-a.
Merz bi to mogao ublažiti i zauzvrat osloboditi prijeko potrebna sredstva za ulaganja u sve, od stanovanja do željezničke infrastrukture, što podržava više od polovine Nijemaca. Ali ne bi bilo bez kontroverzi: doista, svađa oko “kočnice duga” je na kraju srušila vladu Olafa Scholza.
Ukrajina je već velika jabuka razdora u Njemačkoj. Postoji jasna podjela u stanovništvu između onih koji vjeruju da podrška Kijevu približava prijetnju rata Njemačkoj – što je najjače tvrdnja “lijevo-konzervativnog” pokreta Sahra Wagenknecht (BSW) – i onih koji vjeruju da je nepodržavanje i pokazivanje slabosti pred Vladimirom Putinom još opasnije.
Merz očito pripada drugom taboru. Upozorio je Scholza protiv usvajanja “politike popuštanja” prema Rusiji i posjeta ed Kijev i prije tadašnjeg kancelara.
Njemačka je drugi najveći dobavljač vojnih opskrbe Ukrajini, a Merz je to gorljivo podržao, rekavši da bi želio ići i dalje opskrbljujući Ukrajinu krstarećim projektilima dugog dometa Taurus. Također će se vjerovatno suočiti s pozivima da pošalje njemačke trupe u Ukrajinu kao dio snaga za odvraćanje ili očuvanje mira, raspravu koju je Scholz opisao kao “potpuno preuranjenu”.
Pitanje s kim će Merz koalirati i hoće li i dalje isključivati mogućnost formiranja vlade s krajnje desnim AfD-om, najvažnije je u glavama biračkog tijela.
