Iako Friedrich Merz, lider koalicije CDU/CSU koja je na papiru odnijela pobjedu na izborima u Njemačkoj, želi da sastavi novu vladu do Uskrsa 20. aprila, čini se da će pregovori o formiranju koalicije biti teški. Ukoliko preliminarni rezultati budu i zvanično potvrđeni, Merz ima dvije opcije – formiranje “Velike koalicije” ili “Kenija koalicije”. Pitanje koje sada odzvanja u Njemačkoj je da li će dvije stranke – Liberali (FDP) Chriastiana Lindnera i Savez Sahra Wagenknecht (BSV) preći cenzus, što dodatno može da oteža posao Merzu.
Preliminarni rezultati pokazuju da će raspored u njemačkom parlamentu Bundestagu biti sljedeći:
Van parlamenta zasad su FDP sa 4,6% i BSV sa 4,9% glasova. Opcije za koalicije u Njemačkoj su šarenolike, ali politička realnost u ovoj zemlji je takva da najduže opstaju samo dvopartijske koalicije.
To se najbolje vidjelo na primjeru prethodne vlade Olafa Scholza, koju je činila “semafor” koalicija – SPD, Zeleni i Liberali.
Upravo to sada Merz želi da izbjegne, zbog čega je više puta isticao da je njegov cilj formiranje koalicije koju će činiti dvije stranke. Sada je to moguće samo u jednom slučaju, a na stolu je i jedna verzija tropartijske koalicije.
Ako je poslijeratna historija Njemačke nešto pokazala, to je da najbolje prolaze jake dvopartijske koalicije, što je u ovom slučaju savez CDU/CSU i SPD.
Za Merza, to predstavlja idealni scenarij kojem će on težiti, imajući u vidu da su sve stranke isključile mogućnost saradnje sa ekstremno desničarskim AfD-om, koji je na drugom mjestu.
Kandidat za kancelara unije CDU/CSU saopštio je da će sutra započeti pregovore o formiranju vlasti, dok je njegov partner iz CSU Markus Zeder rekao da bi Zeleni trebalo da budu opozicija, što je još jedan znak da će težiti ka savezu sa SPD-om.
Ko će ispred SPD-a voditi pregovore zasad je neizvjesno, imajući u vidu da je Olaf Scholz nakon velikog izbornog poraza poručio da to neće biti on.
Dakle, Merz će sada učiniti sve što je u njegovoj moći da dođe do ostvarenja sna: jake koalicije sa SPD-om, što će predstavljati udarac i za njegovu prethodnicu Angelu Merkel, koja ga je svojevremeno izbacila iz stranke.
Merz se zbog svađe sa Merkel dugo nije bavio politikom, a upravo je ona kancelarka koja je najčešće vladala u okviru “Velike koalicije”.
Sa druge strane stola, nalazi se tropartijski savez koji se zove “Kenija koalicija”, jer boje stranaka koje je čine odgovaraju bojama kenijske zastave:
Iako je formalno moguća, ovo je opcija koju Merz želi da izbjegne, prije svega jer je nestabilnost ovakve koalicije postala očigledna za vreme trajanja mandata Olafa Scholza.
Postoji preklapanje u pogledu vanjske politike i potrošnje na odbranu među ovim strankama, pri čemu CDU i Zeleni kritikuju Scholza zbog neodlučnosti u podršci Ukrajini. Ali postoje velike varijacije u njihovom pozicioniranju po pitanju migracija, jer je Merz obećao da će zatvoriti njemačke granice prvog dana svog mandata, a Zeleni smatraju da su takvi planovi nezakoniti.
Druga velika nepoznanica, pored toga ko će činiti vladajuću koaliciju u Njemačkoj, jeste da li će dvije stranke uopšte preći cenzus. U pitanju su:
Obje partije se bore za cenzus, a ukoliko ga pređu, poremetit će planove Merzu, koji želi da vlada sa još samo jednom partijom.
Ako FDP i BSV uđu u Bundestag, to će promijeniti odnos snaga u njemačkom parlamentu, samim tim i Merzove opcije za koalicione partnere.
Liberali Christiana Lindnera bili su dio Scholzove “semafor” koalicije koja se raspala upravo zbog svađe Scholza i Lindnera.
Lider FDP-a najavio je povlačenje iz aktivne politike jer njegova stranka ne prelazi cenzus, dok se iz BSV-a tim povodom nisu oglašavali.
BSV je relativno mlada politička opcija koja je nastala odlaskom Sahra Wagenknecht iz Ljevice (Linke). Ovaj savez ostvario je dobar rezultat na evropskim izborima prošle godine, ali isti uspjeh nije uspio da ponovi na vanrednim parlamentarnim izborima.
