Njemački birači izlaze na birališta danaskako bi izabrali novi parlament, a prognoze pokazuju da bi se Kršćanski demokrati (CDU/CSU) mogli vratiti na vlast nakon više od tri godine u opoziciji.
CDU/CSU, predvođen Friedrichom Merzom, vodi u anketama sa 29 posto, gotovo 14 procentnih poena ispred Socijaldemokratske partije (SPD) kancelara Olafa Scholza. Međutim, Merz vjerovatno neće osigurati apsolutnu većinu.
Prema posljednjoj anketi Forsa instituta, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) porasla je na 21 posto, učvrstivši se kao druga najjača politička snaga. Ipak, AfD nema put do vlasti jer su sve ostale stranke odbile mogućnost koalicije s njima.
Analitičari predviđaju da je najizglednija opcija koaliciona vlada između Kršćanskih demokrata i Socijaldemokrata, ali zbog velikog broja neodlučnih birača i složenog njemačkog izbornog sistema, raspodjela mandata ostaje neizvjesna.
Prema istraživanju objavljenom u četvrtak, gotovo 27 posto birača još uvijek nije sigurno da li će glasati i za koga.
Više od 59 miliona njemačkih građana može glasati, uključujući 2,3 miliona birača koji prvi put izlaze na izbore. Biračko tijelo je pretežno starije – 42 posto glasača ima 60 ili više godina, dok je samo 13 posto mlađe od 30 godina.
Više od sedam miliona birača je migrantskog porijekla, među kojima je više od milion njemačkih državljana turskog porijekla.
Historijski gledano, izlaznost je veća među starijim biračima, dok mladi i birači migrantskog porijekla rjeđe izlaze na izbore.
Na parlamentarnim izborima 2021. godine izlaznost je bila 76,6 posto, dok je na evropskim izborima 2024. pala na 64,8 posto.
Njemački kancelar se bira indirektno – građani biraju parlament, a potom parlament glasa o novom kancelaru.
Ako pobjednička stranka osvoji većinu u parlamentu ili uspije formirati koaliciju s apsolutnom većinom, njen kandidat postaje novi kancelar.
Njemačka koristi kombinovani izborni sistem u kojem birači daju dva glasa – jednim biraju kandidata iz svoje izborne jedinice, dok drugim glasom podržavaju političku stranku, što ima veći utjecaj na raspodjelu mandata.
Stranke moraju osvojiti najmanje pet posto ukupnih glasova ili tri direktna mandata kako bi ušle u parlament, čime se sprječava fragmentacija Bundestaga.
Na ovim izborima učestvuje 4.506 kandidata koji se bore za 630 zastupničkih mjesta.
Ženska zastupljenost blago je pala – među kandidatima je 1.422 žena (32 posto), dok je 2021. godine bilo 33 posto.
Od 29 stranaka koje se takmiče za ulazak u Bundestag, samo šest je stabilno iznad izbornog praga od pet posto:
CDU/CSU (Kršćanski demokrati), SPD (Socijaldemokratska partija), AfD (Alternativa za Njemačku), Zeleni, Die Linke (Ljevica), FDP (Slobodni demokrati).
Nova lijevo-populistička stranka BSW kreće se oko praga od pet posto, a ako uđe u Bundestag, mogla bi otežati Merzove planove za formiranje koalicije.
Ako i FDP i BSW pređu prag, CDU/CSU će vjerovatno morati formirati tročlanu koaliciju, jer će tradicionalne stranke imati manje mandata.
Prema anketi javnog servisa ZDF, konzervativni kandidat Friedrich Merz ima veću podršku od aktuelnog kancelara Scholza.
