Potrebno je samo nabrojati neke činjenice, da vam stvari budu jasnije oko aktuelnih ‘pregovora’ između SAD i Ukrajine oko mira i minerala.
Pa, krenimo redom…
Ukrajina je bogata raznovrsnim mineralnim resursima, uključujući značajne rezerve rijetkih zemnih elemenata, litija, titanija, uglja i željezne rude.
Prema procjenama iz 2023. godine, ukupna vrijednost ukrajinskih mineralnih resursa iznosi oko 14,8 biliona dolara, s ukupnom masom od 111 milijardi tona, uglavnom sastavljenih od uglja i željezne rude.
Nedavno je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, zatražio od Ukrajine da osigura pristup ovim rijetkim zemnim mineralima kao oblik nadoknade za američku vojnu i finansijsku pomoć pruženu tokom sukoba s Rusijom. Ovaj zahtjev izazvao je različite reakcije u Ukrajini, uključujući optužbe za ucjenu i imperijalizam.
Trenutno su u toku pregovori između dvije zemlje kako bi se postigao dogovor koji bi omogućio Sjedinjenim Državama pristup ukrajinskim mineralnim resursima u zamjenu za sigurnosne garancije i dalju podršku Ukrajini. Očekuje se da će ovaj sporazum imati značajan utjecaj na ekonomske i geopolitičke odnose između dvije zemlje.
Trumpov zahtjev za ukrajinskim mineralima izaziva kontroverze.
Ukrajina posjeduje značajne rezerve litija, koje se procjenjuju na oko 500.000 tona, što predstavlja približno 10% svjetskih zaliha ovog ključnog metala.Ove rezerve čine Ukrajinu jednom od najbogatijih zemalja u Evropi po pitanju litija.
Litij je od suštinskog značaja za proizvodnju baterija za električna vozila i skladištenje energije, što ga čini strateškim resursom u globalnoj tranziciji ka obnovljivim izvorima energije. Međutim, trenutni sukobi i teritorijalne promjene u Ukrajini doveli su do toga da su neka od glavnih nalazišta litija sada pod ruskom kontrolom, posebno u regijama Donjeck i Zaporožje.Ova situacija komplikuje pristup i eksploataciju ovih resursa, što može imati dugoročne posljedice na ukrajinsku ekonomiju i globalno tržište litija.
Kompanija Tesla u velikoj mjeri ovisi o litiju, ključnom metalu za proizvodnju baterija koje pokreću njihova električna vozila. Litij-ionske baterije su srž Teslinih automobila, pružajući potrebnu energiju za njihov rad.
Količina litija u Teslinim vozilima varira ovisno o modelu i kapacitetu baterije. Na primjer, Tesla Model S sadrži približno istu količinu litija kao oko 10.000 mobilnih telefona. Za bateriju električnog terenskog vozila BMW iX potrebno je oko deset kilograma litija.
S obzirom na rastuću potražnju za električnim vozilima, Tesla kontinuirano radi na osiguravanju stabilnog lanca opskrbe litijem. Ovo uključuje dugoročne ugovore s dobavljačima i potencijalna ulaganja u rudarske projekte, kako bi se zadovoljile potrebe za ovim ključnim resursom.
Trenutna tržišna vrijednost kompanije Tesla iznosi približno 1,07 biliona dolara. Ova procjena temelji se na trenutnoj cijeni dionice od 337,80 USD i ukupnom broju izdatih dionica.
U decembru 2024. godine, tržišna kapitalizacija Tesle dostigla je 1,36 biliona dolara, što je premašilo ukupnu vrijednost svih drugih automobilskih marki zajedno.
Međutim, neki analitičari izražavaju zabrinutost zbog visokih vrijednosti Teslinih dionica. Na primjer, Ross Gerber, predsjednik i izvršni direktor Gerber Kawasaki Wealth & Investment Managementa, predviđa značajan pad vrijednosti Teslinih dionica u 2025. godini, navodeći kao razloge nepouzdanu tehnologiju autonomne vožnje i pojačanu konkurenciju na tržištu električnih vozila.
Uprkos ovim upozorenjima, Tesla i dalje drži vodeću poziciju na tržištu električnih vozila, s tržišnom kapitalizacijom koja je značajno veća od konkurencije.
Zaključak? Ko, zapravo, najviše želi minerale iz Ukrajine? Trump? Ne. Elon Musk.
