Razgovor i sadržaj razgovora Donalda Trumpa i Vladimira Putina šokirao je Evropu. A, analitičari Sky Newsa kažu da Ukrajina ima razloga za brigu.
Dominic Waghorn, vanjskopolitički urednik sastavio je zanimljivu analizu koju prenosimo u cijelosti:
Miru uvijek treba dati priliku.
Da Donald Trump “razmišlja izvan okvira” već je klišej ovog trenutka. A on bi mogao unijeti svjež način razmišljanja i novu energiju u okončanje ruskog rata u Ukrajini tamo gdje drugi nisu uspjeli.
Ali postoje neki zlokobni znakovi koji već pojačavaju strahove da je Ukrajina izdana prije nego što su pregovori uopće počeli.
Trump se jučer nije mogao natjerati ni da kaže da su Ukrajina i Rusija ravnopravni partneri u budućim pregovorima.
Upitan jesu li, rekao je: “Hmm, to je zanimljivo pitanje.” Ukrajinci će se, rekao je, “morati pomiriti. Njihov narod ubijaju i mislim da bi se trebali pomiriti”.
Što je još više zabrinjavajuće, čini se da je spreman vjerovati Vladimiru Putinu kao i uvijek. Čini se sretnim što vjeruje na riječ čovjeku koji je poslao agente u Britaniju da ubijaju hemijskim oružjem, koji je opetovano lagao o svojim planovima za invaziju na Ukrajinu i koji je hladnokrvno ubio svakog suparnika koji se usudio izazvati ga.
“Insistirao je na tome da, ako (sukob) završi, on želi da završi”, rekao je Trump, kao da je to sve. “On ne želi to okončati i onda se vratiti u rat za šest mjeseci.”
Na isti se način Neville Chamberlain vratio iz Münchena 1938. mašući komadom papira na kojem je pisalo ‘mir u naše vrijeme’ nakon što je dobio Hitlerova, kako je mislio, slična jamstva.
Za Ukrajince paralele s 1938. tu ne završavaju. I prije početka pregovora im se govori da će se morati odreći dijela svoje zemlje koja im je oteta brutalnom silom.
Ukrajinci to uspoređuju s Čehoslovačkom koja je bila prisiljena predati Sudete Hitleru. Chamberlain je vjerovao da će to biti dovoljno da umiri Hitlera. Svi znamo što je uslijedilo.
Imaju sve razloge za zabrinutost.
Ne postoji ništa u onome što je Putin rekao što bi nekoga natjeralo da vjeruje da će mu dati petinu Ukrajine biti dovoljno da ga umiri. Zapravo, u govorima je uvijek iznova bio naglašeno i eksplicitno jasan. On želi cijelu Ukrajinu, jer smatra da je dio Rusije. A zatim želi preoblikovati sigurnosnu arhitekturu Evrope.
Čini se da Trump također popušta Putinu u tome, popuštajući u jednom od ključnih prijeratnih zahtjeva koje je iznio 2021. prije invazije na svog susjeda, smanjenju američkog otiska u NATO-u u Evropi, što je jučer proglasio Hegseth u Briselu.
Trump se odriče velikog dijela utjecaja koje je imao nad Rusima prije nego što su pregovori uopće započeli. Ovo od čovjeka koji je u svojoj knjizi The Art of Deal izjavio da je poluga sve u pregovorima. ‘Nemojte sklapati poslove bez toga’.
Zanimljivo je i neobjašnjivo. Osim što se uvijek činilo da Putin ima neku vrstu utjecaja na Trumpa.
Kad su se posljednji put sreli u Helsinkiju, predsjednik je stao na Putinovu stranu zbog vlastitih špijuna po pitanju ruskog uplitanja u izbore. Kao špijun u Istočnoj Njemačkoj, Putin je bio obučen KGB-ovim tehnikama razumijevanja neprijatelja i zavaravanja.
Koristio je te vještine tokom cijele svoje karijere, ne samo s Georgeom W. Bushom koji je slavno naivno rekao: ‘Pogledao sam ga u oči i vidio sam dušu. Vjerovao sam mu’.
Ako se Trumpa uvjeri da stane uz Putina oko Ukrajine, diktator će biti nagrađen za invaziju na svog susjeda. Agresija će prevladati. Bit će postavljen presedan koji će imati alarmantne implikacije za druge zemlje u susjedstvu Rusije i šire.
