Gledajući unatrag na naše pretke primate, bilo bi lako pretpostaviti da su ljudi danas stigli do posljednjeg poglavlja naše evolucije.
Međutim, mnogi znanstvenici vjeruju da je način na koji ljudi danas izgledaju tek početak priče.
Zahvaljujući tehnologiji, svemirskim putovanjima i klimatskim promjenama, svijet oko nas se mijenja brže nego ikad – a stručnjaci vjeruju da će se s njim mijenjati i čovječanstvo.
Sada, umjetna inteligencija (AI) otkriva kako bi ljudi budućnosti mogli izgledati.
S Googleovim ImageFX AI generatorom slika, MailOnline je koristio predviđanja vodećih naučnika da zamisli kako bi ljudska rasa mogla evoluirati.
Prema riječima stručnjaka, ljudi će u budućnosti izgledati puno ujednačenije.
Predviđaju da će prosječna osoba imati tamniju kožu i više nalikovati nekome iz modernih kulturnih lonaca Mauricijusa ili Brazila.
I, kao dobra vijest za sve, stručnjaci kažu da bi ljudi 3025. mogli biti privlačniji nego što smo danas.
U prošlosti je najveća sila koja je pokretala evoluciju dolazila od ljudi koji su umirali prije nego što su imali priliku razmnožavati se i prenijeti svoje gene.
Ipak, zahvaljujući modernoj medicini, sve više ljudi živi dovoljno dugo da imaju djecu.
To znači da će druga sila odrediti koji će geni postati češći.
Profesor Mark Thomas, evolucijski genetičar s UCL-a, rekao je za MailOnline: ‘U prošlosti je to uvijek djelovalo na to da neka djeca ne prežive, ali poanta je da evolucija također djeluje na plodnost – na to koliko se djece rađa.’
U biti, to znači da ljudi koji imaju više djece imaju veću mogućnost da će prenijeti svoje gene.
Zanimljivo je da su neki naučnici sugerirali da bi to moglo učiniti ljude nižima u budućnosti.
Rano postizanje spolne zrelosti omogućuje organizmima da imaju više potomaka tijekom svog životnog vijeka, ali čini se da se to može zamijeniti smanjenom veličinom.
Profesor Thomas kaže: ‘Ovo je jedan od argumenata koji su izneseni da bi se objasnilo zašto imate pigmejsku populaciju na mnogim mjestima širom svijeta.
‘Životi su im relativno kratki jer je život u prašumi težak, pa su zamijenili spolno sazrijevanje fizičkim rastom.’
Ako ljudi koji ranije sazriju na kraju imaju više djece, geni koji uzrokuju i rano sazrijevanje i niži rast mogli bi se povećati u populaciji.
Međutim, profesor Thomas naglašava da ova ideja nije testirana u populacijskim studijama tako da veza možda neće postojati izvan specifičnih okruženja.
