Bryan Johnson, čovjek koji je odustao od starenja (i zdravog razuma?), odlučio je promijeniti strategiju. Nakon što je eksperimentiranje s krvlju vlastitog sina palo u vodu, prelazi na novu metodu: potpunu izmjenu plazme.
“Više ne ubrizgavam krv svog sina,” objavio je Johnson na društvenim mrežama. “Nadogradio sam se na nešto drugo: potpunu izmjenu plazme.”
“Evo moje vrećice plazme,” napisao je uz fotografiju. “Ko je želi?”
Kako funkcionira ovaj novi pokušaj nadmudrivanja biologije? Proces je jednostavan – izvadi svu krv iz tijela, odvoji plazmu i zamijeni je novom mješavinom. Johnson tvrdi da koristi 5% albumina (protein u krvi) i intravenozni imunoglobulin (IVIG), koji jača imunitet. Zvuči li kao medicinsko čudo? Možda. Zvuči li i kao nešto što bi neko napravio nakon što je pogledao previše SF filmova? Apsolutno.
Ali šta je s nuspojavama? Pa, Johnson je već otkrio jednu zanimljivu stvar – veći rizik od infekcija. Ko bi rekao da je ispuštanje i ponovno punjenje krvi, kao da mijenjaš ulje u automobilu, nešto što bi moglo imati posljedice? Naravno, odustao je od transfuzija krvi svoga sina jer ‘nije imalo koristi’. Johnson planira raditi ovaj postupak svake dvije sedmice.
Možda ne može pobijediti smrt, ali barem će umrijeti znajući da je pokušao apsolutno sve, bez obzira na to koliko apsurdno zvučalo.
Šta zapravo kaže nauka? Industrija nade za one s dubljim džepom Pa, mit ili revolucija? Opsjednutost besmrtnošću – trend među bogatima? Milijarderi koji ne žele umrijeti Postaje li besmrtnost nova valuta moći? Je li opsjednutost dugovječnošću znak straha ili moći?
Ideja da mlada krv može pomladiti tijelo nije nova – zapravo, toliko je stara da su slični koncepti postojali još u srednjovjekovnim legendama. No, u modernom dobu, umjesto mističnih rituala, imamo milijardere spremne platiti pravo malo bogatstvo za intravenozni eliksir mladosti. Nauka, naravno, nije tako jednostavna. Postoje istraživanja koja sugeriraju da bi transfuzija plazme mlađih davatelja mogla imati određene regenerativne učinke, ali ključna riječ ovdje je – sugestija.
Većina testiranja do sada provedena je na miševima, a kada nešto funkcionira na glodarima, ne znači nužno da će imati isti učinak i na ljude. Šta zapravo kaže znanost? Neki eksperimenti pokazali su da mlada krv može smanjiti upalne procese i poboljšati funkciju mozga kod starijih miševa, ali kad su se istraživanja proširila na ljude, rezultati su postali manje uvjerljivi. Nema konačnih dokaza da transfuzije mlađe plazme mogu usporiti starenje, poboljšati vitalnost ili produljiti životni vijek. Naravno, to ne sprečava ljude poput Bryana Johnsona da pokušavaju. Za one s dovoljno novca, svaki eksperimentalni tretman zvuči kao moguća ulaznica za besmrtnost.
No, čak i kad su se provodila istraživanja u kontroliranim uvjetima, nema jasnih dokaza da se „pomlađivanje“ događa na način na koji bi biohakeri željeli vjerovati.
Unatoč nedostatku konkretnih naučnih potvrda, industrija mladih transfuzija raste. Firme poput Ambrosia u SAD već su nudile transfuzije plazme od mladih donora za cijene koje dosežu hiljade dolara po litri. FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) je u više navrata upozorila da nema dovoljno dokaza da takve transfuzije donose ikakve benefite, ali to nije zaustavilo pojedince da ih pokušaju na vlastitu ruku. Pa, mit ili revolucija? Za sada, više mit nego naučna činjenica. Možda jednog dana istraživanja dokažu da je Johnson na nečemu, ali zasad se čini da milijarderi koji ulažu u transfuzije mladosti više eksperimentiraju s vlastitim tijelima nego što prate čvrste naučne dokaze.
Nekad su milijarderi gradili piramide, tražili sveti gral ili ulagali u kriogeno zamrzavanje, a danas – vade vlastitu krv, ubrizgavaju hormone i piju koktele suplemenata kao da im život ovisi o tome. I u neku ruku, oni vjeruju da zaista ovisi.
Milijarder koji ne žele umrijeti Bryan Johnson nije jedini koji troši bogatstvo na izbjegavanje smrti. Jeff Bezos, osnivač Amazona, investirao je milione u Altos Labs, biotehnološku kompaniju koja istražuje regenerativnu medicinu i “reprogramiranje stanica”.
Peter Thiel, suosnivač PayPala, godinama je otvoreno govorio o svojoj fascinaciji transfuzijama mladih donora, a Elon Musk je sugerirao da bi mozak mogao živjeti vječno unutar robota. Jeff Bezos očito ne planira stati samo na dostavi paketa – sada ulaže i u dostavu vječne mladosti. Čak i Ray Kurzweil, poznati futurist i Googleov direktor inženjeringa, prognozira da će ljudi do 2030-ih moći postati besmrtni – barem oni koji do tada uspiju održati tijelo dovoljno dugo da dočekaju pravo medicinsko otkriće.
Postaje li besmrtnost nova valuta moći? Bogati su već “besmrtni” u društvenom smislu – njihova imena, kompanije i nasljeđe ostaju i nakon njihove smrti. No, sada su odlučili da to nije dovoljno – žele nadživjeti ne samo svoje savremenike, već i samu biologiju. Ako postane moguće usporiti starenje ili zaustaviti smrt, hoće li to biti dostupno svima? Malo vjerovatno. Trenutno, tretmani poput terapijske izmjene plazme, genske terapije i eksperimentalnih lijekova protiv starenja koštaju hiljade, ako ne i milione dolara. Besmrtnost bi mogla postati još jedan luksuz rezerviran samo za elite.
Je li opsjednutost dugovječnošću znak straha ili moći? Zanimljivo je da najviše o vječnosti razmišljaju oni koji su već iskusili apsolutnu moć. Kad jednom možeš imati sve – privatne otoke, svemirske letove, neograničene resurse – šta je sljedeće? Možda bogati zapravo nisu toliko opsjednuti besmrtnošću koliko su u panici od neizbježnog kraja. A možda jednostavno ne žele da svijet nastavi dalje bez njih u glavnoj ulozi.
