Stranke vladajuće koalicije, Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali, zabilježile su gubitke na EU izborima u Njemačkoj. Pogotovo su Zeleni pali – za samo 12,5 posto, sa 20,5 posto prije pet godina. S druge strane značajan uspjeh je, uprkos svim aferama, ostvarila desno-radikalna Alternativa za Njemačku, AfD.
Daleko najjača stranka je Demokršćanska unija (CDU/CSU) koja je, prema anketama, osvojila 30 posto glasova. To je nešto bolji rezultat nego prije pet godina, piše DW.
Prema prognozi, SPD je ostvario dosad najlošiji rezultat na evropskim izborima s 14,0 posto, najlošiji rezultat u historiji stranke na evropskim izborima. U 2019. godini je stranka dobila povjerenje 15,8 posto birača.
Treća stranka vladajuće koalicije, Liberali (FDP) je osvojila pet posto, malo manje nego 2019.
Nesumnjivo najveći porast popularnosti bilježi desno-radikalna Alternativa za Njemačku AfD, koja se u nekoliko njemačkih saveznih zemalja nalazi pod prismotrom Službe za zaštitu ustava. AfD je uspio poboljšati svoj rezultat iz 2019. Tada je dobila 11,0 posto glasova. Sada je na 16 posto, što je historijski maksimum. To je, međutim, ipak manje od prognoza koje su davane prije izbora, kada je stranka djelomice bila i na više od 20 posto.
Veliki uspjeh ostvario je i novoosnovani Savez Sarah Wagenknecht (BSW): prema prognozi ova stranka koja za sebe tvrdi da nije ni lijeva ni desna, i koja je osnovana tek prije tri mjeseca, osvojila je 6 posto.
Stranka Ljevica je zabilježila gubitke: sada je na 2,8 posto, dok je prije pet godina osvojila 5,5 posto.
Zastupnike u evropski parlament iz Njemačke će slati i neke manje stranke koje su osvojile po jedno, dva ili tri zastupnička mjesta.
Prema sadašnjim procjenama na ovim je izborima zabilježena rekordna izlaznost: od 61 miliona Nijemaca s pravom glasa na izbore je izašlo 64 posto, u poređenju s 61,5 posto prije pet godina.
Prvi put u Njemačkoj je glasanje na evropskim izborima bilo dopušteno osobama od 16 i 17 godina. Računa se da je to iznosilo oko 1,4 miliona novih birača s pravom glasa. Prema svemu sudeći mladi su se velikim dijelom opredjeljivali ne za velike i etablirane stranke, već za one manje.
U 27 zemalja EU pravo glasa imalo je oko 360 miliona građana koji biraju 720 zastupnika novog saziva Evropskog parlamenta, od kojih 96 dolazi iz Njemačke. U ovoj zemlji je na izborima sudjelovalo je 35 stranaka i drugih političkih udruga, od kojih 34 u cijeloj zemlji. Za razliku od saveznih i državnih izbora, na evropskim izborima ne postoji izborni prag i računa se da je za jedno zastupničko mjesto bilo dovoljno oko jedan posto glasova.
U Austriji je desno-populistička stranka FPÖ postala najjača snaga –prvi put na izborima u cijeloj zemlji. Prema procjeni trenda, FPÖ je dobila 27 posto glasova. Vladajuća konzervativna Austrijska narodna stranka (ÖVP) bila je rame uz rame sa socijaldemokratskom SPÖ s dobrih 23 posto. Austrijski Zeleni, koji s ÖVP-om upravljaju Bečom, pali su na 10,5 posto i izjednačili su se s liberalnim Neosima.
Ukoliko se ove prognoze potvrde, u novom EU parlamentu FPÖ bi imao šest mjesta, dvostruko više nego dosad. Na evropskim izborima 2019. ÖVP je bio prvi s rekordnim rezultatom od 34,5 posto, ispred SPÖ-a s gotovo 24 posto. Tada je FPÖ završio na trećem mjestu sa 17 posto.
