Za sutra, 24. januar, u Hrvatskoj je najavljen bojkot trgovačkih lanaca, pozivajući građane da na taj dan ništa ne kupuju. Ovaj poziv ubrzo je postao viralan, šireći se društvenim mrežama i izazivajući veliku pažnju javnosti.
U porukama koje kruže navodi se kako će, ako se 10% ljudi priključi bojkotu, trgovački lanci pretrpjeti veliki gubitak, dok potrošači neće imati nikakve štete.
Ovaj poziv na bojkot podržali su sindikati, političke stranke, pa čak i ministri, dok su se među onima koji su pozvali na akciju našli i javne ličnosti. Ekonomisti su ipak skeptični, smatrajući da bojkot neće donijeti željene rezultate. Naime, ekonomisti ukazuju da inflacija u Hrvatskoj nije samo pitanje visine cijena, nego i posljedica drugih faktora na kojima građani ne mogu direktno uticati.
Hrvatska je među zemljama s najvećim rastom inflacije u EU, smjestivši se odmah iza Rumunije i Mađarske. Poskupljenja su postala stalna tema u zemlji, a građani često izražavaju nezadovoljstvo zbog činjenice da iste proizvode mogu kupiti po nižim cijenama u drugim evropskim zemljama.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentirao je rast cijena, rekavši kako “cijene divljaju, nešto što nismo vidjeli godinama”. Milanović je dodao da trgovcima nije toliko važno hoće li prodati deset proizvoda ili samo jedan, jer će njihovi gubici biti minimalni ako se cijene ne smanje. Istakao je i da je razlika u cijenama između Hrvatske i drugih zemalja EU, poput Italije i Mađarske, očita.
Nezavisni hrvatski sindikati pozvali su građane da se odazovu bojkotu, naglašavajući da visoke cijene ugrožavaju životni standard i rast primanja. Oni smatraju da je održavanje razumne razine cijena ključno za kvalitetu života građana, te da bi povećanje plaća i mirovina trebalo ići ruku pod ruku sa smanjenjem cijena.
Ekonomist Davor Nađi iz stranke Fokus smatra da bi pravi odgovor na inflaciju trebao biti upućen vladi RH, a ne trgovcima. Prema njegovim riječima, razlog za inflaciju leži u političkoj volji, jer je većina građana glasala za trenutnu vlast, koja nije preduzela potrebne mjere da bi smanjila inflaciju.
Stručnjaci kao što je Slobodan Školnik, bivši direktor Emmezete, smatraju da bojkot neće uspjeti jer potrošači, unatoč inflaciji, nastavljaju kupovati, te da se potrošnja stalno povećava. Prema njegovim riječima, pravi problem leži u visokom porezu i prekomjernoj državnoj potrošnji, a ne samo u cijenama proizvoda.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, smatra da rast cijena nije održiv, te da bi trebalo obratiti pažnju na socijalnu sliku društva. Prema njenim riječima, bojkoti su dobrodošlo upozorenje, jer do sada nije bilo organiziranih akcija protiv neprekidnog rasta cijena.
