Duboko u smrznutoj divljini Grenlanda, radioaktivna tajna spava ispod leda – i to bi moglo biti glavobolja za Donalda Trumpa ako novoizabrani američki predsjednik ispuni svoju prijetnju da će preuzeti kontrolu nad golemim arktičkim otokom.
Zove se Camp Century, američka vojna baza izgrađena 1959. tokom Hladnog rata u pokušaju razvoja nuklearnih lansirnih mjesta koja bi mogla preživjeti ruski napad.
Projekt, koji je uključivao probijanje mreže tunela kroz ledenu ploču Grenlanda, a pokretao ga je mali nuklearni reaktor, smatran je neizvedivim zbog leda koji se stalno pomicao i napušten je 1967.
Iako su Amerikanci demontirali reaktor i ponijeli njegovu nuklearnu reakcijsku komoru sa sobom kada su otišli ‘67., iza sebe su ostavili hiljade tona otpada i krhotina — uključujući radioaktivne ostatke — da zauvijek budu zakopani pod ledenom kapom.
Ali zahvaljujući klimatskim promjenama, vječnost bi mogla doći prije nego što je planirano.
Kako se svijet zagrijava, Camp Century – koji se nalazi na jednom od najudaljenijih mjesta na Zemlji, oko 1500 kilometara sjeverno od Nuuka, glavnog grada Grenlanda – bio je u središtu ponovnog interesa i tjeskobe oko toga koliko će dugo ostati zakopan. Značajna studija objavljena 2016. otkrila je da bi ostaci napuštene baze mogli biti otkriveni topljenjem leda i snijega prema kraju 21. stoljeća, piše Politico.
“Naša studija naglašava da Camp Century sada ima neočekivani politički značaj u svjetlu antropogenih klimatskih promjena”, napisali su istraživači (iako su kasnije revidirali svoja otkrića 2021. kako bi isključili mogućnost ponovnog izranjanja baze iz leda do najmanje 2100.).
Otkriće je izazvalo političku buru na Grenlandu, danskom teritoriju koji je samoupravan od 1979.
Grenlandski ministar vanjskih poslova Vittus Qujaukitsoq zahtijevao je od Danske da preuzme odgovornost za čišćenje ostataka iz napuštenih američkih vojnih postrojenja na Grenlandu, od kojih postoji 20 do 30 lokacija koje se uglavnom ne koriste. Grenland, nekadašnja kolonija Danske, nikada nije pristao ugostiti ih.
Nuuk i Kopenhagen potpisali su ugovor 2017. kojim su izdvojili oko 30 milijuna dolara za čišćenje krhotina i otpada – ali Camp Century nije bio uključen u sporazum.
Grenlanđani su “zabrinuti da će [Camp Century] zagađivati dok se led bude otapao”, rekao je Pipaluk Lynge, zastupnik iz najveće grenlandske stranke i predsjednik parlamentarnog odbora za vanjsku politiku.
Ali nije u pitanju samo Camp Century, dodala je, misleći na druge napuštene baze. “Postoje mnoga mjesta gdje su [oni] ostavili tone smeća”, rekla je za POLITICO. “SAD ima vojni otpad po cijelom Arktiku.”
Do sada nije bilo “nikakvih pokušaja” da se očisti radioaktivni i toksični otpad Camp Centuryja, rekao je William Colgan, profesor glaciologije i klime na Geološkom zavodu Danske koji je 2016. vodio studiju o ledu koji okružuje Camp Century.
Iako je Colgan jednom bušio duboko u nalazište kako bi ispitao njegovu radioaktivnost na zahtjev danskog ministarstva zdravstva, “zapravo postoji svjestan napor da se ne buši u polje krhotina”, rekao je za POLITICO. “Mi zapravo ne znamo punu prirodu onoga što je dolje.”
Camp Century opisan je kao podzemni grad, zajedno s kapelicom, brijačnicom i spavaonicama u kojima su nekoć bile smještene stotine ljudi. Kako bi se izgradila, oprema i zalihe su prevezene preko leda na saonicama i traktorskim prikolicama iz obližnje svemirske baze Pituffik, najsjevernije američke vojne instalacije na svijetu, koja je i danas aktivna.
U reportaži američke televizije CBS iz 1961. TV legenda Walter Cronkite posjetio je vojnu bazu. Njegov program snimio je kako se kopaju ogromni ledeni tuneli u Camp Centuryju i prikazao inženjere američke vojske kako se opuštaju u svojim podzemnim barakama na nuklearni pogon, čitajući i slušajući ploče.
Sve je to sada zakopano pod debelim naslagama leda. Colgan je rekao da on i njegov tim istraživača nisu uspjeli pronaći dijelove Camp Centuryja, poput skladišta goriva, te su se bojali da će ga previše poremetiti. “Hladno je, duboko je, ne bodite ga”, rekao je.
Postoje različiti načini na koje Camp Century može zagaditi okoliš. Jedan je ako topljenje leda i snijega nosi otrovni otpad – kao što je 200.000 litara dizelskog goriva ispod leda, prema Colganu – u ocean. Drugi je ako se led koji sadrži bazu odlomi i formira santu leda. Ni jedno ni drugo neće biti vjerojatno u ovom stoljeću; dok bi za potonje vjerojatno trebale tisuće godina.
No vremenska linija se malo pomiče ovisno o tome koliko će se svijet zagrijati u nadolazećim desetljećima. Iako postoje različite projekcije, izvješće Ujedinjenih naroda objavljeno prošlog listopada pokazuje da će se planet zagrijati za 2,6 do 3,1 stupanj Celzijusa u ovom stoljeću, bez šanse da se porast temperature ograniči na totemski cilj od 1,5 C dogovoren u Parizu 2015.
“To je igra od samo nekoliko stupnjeva”, rekao je Colgan. “2 ili 3 C je razlika između toga da Camp Century ostane pod ledom ili da se otopi.”
