Više hiljada građana u Donjem Vakufu pozdravilo je defile konjanika, predvođenih konjanicima koji su jutros krenuli iz Karaule. Oni su danas u poslijepodnevnim satima prošli kroz Donji Vakuf, a potom nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “514. dani Ajvatovice”.
Ukupno oko 300 konjanika iz gradova širom BiH, odjevenih u tradicionalnu nošnju, prodefilovalo je kroz Donji Vakuf, odakle su, ispraćeni aplauzima građana, krenuli ka Pruscu.
Na čelu defilea nalazile su se državne zastave Bosne i Hercegovine i Republike Turske te zastava Islamske zajednice u BiH.
Prvi put su se među konjanicima našli i predstavnici građana općine Inegol, grada Burse iz Republike Turske.
Okupljene građane pozdravili potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, načelnik Općine Donji Vakuf Huso Sušić s načelnicima okolnih općina, bivši gradonačelnik turske Burse Alinur Aktas, imami na čelu s muftijom travničkim Ahmedom ef. Adilovićem.
Defile je predvodio tradicionalni turski vojni orkestar “Mehter”, koji je ove godine nastupio ispred Unije “Mehter” sastava Ministarstva odbrane Republike Turske te izviđači iz Turske.
Učesnike defilea u Donjem Vakufu dočekali su, između ostalih, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, imami, predstavnici lokalnih vlasti i brojni građani.
Po dolasku defilea konjanika u Donji Vakuf uslijedila je tradicionalna primopredaja bajraka te nastavak pohoda ka Pruscu.
Muftija Adilović je u izjavi ukazao na značaj kontinuiteta kada se radi o obilježavanju ove značajne manifestacije, podsjetivši da tradicija Ajvatovice živi preko 500 godina.
Podsjetivši da manifestacija datira od prije 500 godina, te da je bila zabranjena u vrijeme socijalističke Jugoslavije, muftija Adilović je ukazao na činjenicu da Ajvatovica traje i duže od 514 godina.
„Veseli nas to što naš narod gaji svoju tradiciju i što se to prenosi sa starijih na mlađe generacije“, rekao je Adilović.
Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo je u izjavi novinarima rekao kako manifestacija pokazuje da se Bošnjaci vraćaju svojoj kulturi i svojoj vjeri.
Ukazujući na neophodnost euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine, Lendo je rekao kako “ovom manifestacijom pokazujemo da je Bosna i Hercegovina dovoljno široka za sve njene građane i kako ima prostora da svaki narod njeguje svoju tradiciju, razvijamo empatiju i gledamo u budućnost.”
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz-dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.