Druga najveća svjetska ekonomija emitira najviše stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene. Kina je obećala da će doseći vrhunac emisija ugljika do 2030. i da će ih do 2060. svesti na neto nulti nivo.
Kina je posljednjih mjeseci bila pogođena s nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijim.
Trenutno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije.
To je “gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno”, po istraživanju Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije.
Po tome je daleko ispred drugoplasiranih Sjedinjenih Američkih Država koji gradi samo 40 GW, po izvještaju.
Kina je počela pripremne radove za izgradnju trećine kapaciteta za energiju vjetra i Sunca koje je do sada najavila, u odnosu prema globalnom prosjeku od samo sedam posto.
To doduše prate neki nedostaci. Kineska elektroenergetska mreža oslanja se na termoelektrane na ugalj kada poraste potražnja za energijom. I teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do privrednih središta na istoku.
No, ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi ove godine premašiti ugalj.
Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nadu da će kineske emisije ugljika doseći vrhunac prije od očekivanog.
U odvojenom izvještaju objavljenom u četvrtak, Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugalj u prvoj polovini 2024.
To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdate nove dozvole otkako je Kina u septembru 2020. objavila dva cilja za ugljik, što je nezavisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću “prekretnicu”.
Dva cilja odnose se na vrhunac emisija ugljika do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.
